Ipak nije sve tajko bajno kao što to tvrde neki pokazatelji: Hrvatska saznala lošu vijest

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2023. iznosio je 16,7 milijardi eura te je pao za oko šest posto, odnosno za milijardu eura u odnosu na 2022. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u 2023. iznosila je oko 58 posto kao i u 2022. godini.

U ukupnom izvozu u 2023. prerađivačka industrija ima udio od oko 85 posto i u odnosu na 2022. ostvarila je porast izvoza za 3,3 posto, na 19,5 milijardi eura, dok je u ukupnom uvozu, s udjelom od oko 86 posto, ostvarila porast od 3,8 posto, na 34,2 milijarde eura.

Iz DZS-a napominju kako djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; rudarstvo i vađenje te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija imaju najveći utjecaj na pad izvoza.

Foto: HINA/Damir Senčar

Problemi u sektoru rudarstva

Tako je u 2023. u odnosu na 2022. u djelatnosti poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, koje je imalo udio u ukupnom izvozu od oko šest posto, izvoz pao za oko 10 posto, na 1,3 milijarde eura, u rudarstvu i vađenju, s udjelom u ukupnom izvozu od oko četiri posto, pao je za oko 51 posto, na 867,9 milijuna. 

U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, s udjelom u ukupnom izvozu od oko tri posto, izvoz pao za oko 46 posto, na 776,8 milijuna eura. Pad ukupnog uvoza RH u 2023. u odnosu na 2022. najvećim je dijelom posljedica pada uvoza u području rudarstvo i vađenja

On ima udio u ukupnom uvozu od oko sedam posto i u kojem je uvoz pao za oko 45 posto, na gotovo tri milijarde eura, te u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, s udjelom u ukupnom uvozu od oko dva posto, području u kojem je uvoz pao za oko 59 posto, na 882,3 milijuna eura.

Foto: Pexels

Njemačka, Italija, Slovenija i Mađarska najvažniji partneri iz EU

Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveće vrijednosti izvoza i uvoza ostvarene su u sektoru strojevi i prijevozna sredstva. Njihov izvoz u 2023. je iznosio oko šest milijardi eura i čini oko 25 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, dok je uvoz u istom razdoblju iznosio oko 11 milijardi eura i imao je udio od oko 27 posto.

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU, a u 2023. je robna razmjena s državama članicama činila oko 68 posto ukupnog izvoza, koji se u odnosu na godinu prije smanjio za oko šest posto, na 15,6 milijardi eura.

Istodobno je uvoz iz drugih država članica EU-a u 2023., koji čini oko 77 posto ukupnog uvoza, porastao za oko tri posto u odnosu na 2022. godinu, na 30,4 milijarde eura. U 2023. najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a su, Njemačka, Italija, Slovenija i Mađarska.

Foto: Pexels

Najviše u BiH

Izvoz u Njemačku je iznosio 2,8 milijardi eura i bilježi rast za 2,3 posto, dok je uvoz iz te zemlje povećan 8,3 posto, na 5,7 milijardi eura. U Italiju je izvezeno robe za gotovo 2,8 milijardi eura, što je pad za 5,2 posto, dok je uvoz iz te zemlje pao za 1,3 posto, na 5,7 milijardi eura. 

U Sloveniju je izvezeno robe za 2,6 milijardi eura, što je pad od 7,9 posto, dok je uvezeno robe za 4,6 milijardi eura ili 0,9 posto više. Konačni podaci DZS-a pokazuju da je u 2023. robna razmjena s trećim zemljama činila oko 32 posto ukupnog izvoza, koji je u usporedbi s 2022. smanjen za oko dva posto i oko 23 posto ukupnog uvoza, koji je pao za oko 25 posto.

Stigla još jedna odlična vijest za Hrvatsku: Objavljena informacija koju smo dugo čekali

U 2023. se izvan EU-a najviše izvezlo u Bosnu i Hercegovinu, a udio u ukupnom izvozu bio je oko 10 posto. U odnosu na 2022. izvoz u tu zemlju pao je za oko osam posto, pokazuju konačni podaci DZS-a.