PORUKA MINISTRA MARIĆA

Investicije - jedini način da se ostvare više stope rasta i životni standard

Autor

mš/h

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je u Rovinju istaknuo da je uloga države da stvara, pospješuje i unapređuje gospodarsku klimu te da potiče gospodarstvo na investicije, jer su one jedini način da se ostvare viša stopa rasta i viši životni standard.

18.10.2018. u 14:02
Ispiši članak

Ustvrdivši kako fokus Ministarstva financija nije samo na stabilnosti javnih financija, koja treba biti u funkciji rasta gospodarstva, ministar Marić je istaknuo važnost investicija, koje u Hrvatskoj bilježe porast s dna koje je dosegnuto u smislu udjela investicija u BDP-u 2014. godine. 

"Država je svela javne financije na uravnoteženu razinu, a uloga države je da stvara pospješuje i unapređuje gospodarske okolnosti te da potiče gospodarstvo na investicije, jer je to jedini način kojim možemo ostvariti veću stopu gospodarskog rasta i viši životni standard", kazao je Marić sudionicima zajedničke konferencije Zagrebačke burze i fondovske industrije na temu "Izazov promjene".

Govoreći o situaciji s Uljanikom istaknuo kako će jamstva Uljaniku neminovno imati efekt po javne financije, no kako "sav teret koji će državni proračun podnijeti u vezi s Uljanik grupom neće ugroziti stabilnost javnih financija, niti sve ono što je ova Vlada napravila u protekle tri godine, i što si je zacrtala kao cilj".

"Prema podacima koje mi raspolažemo i prema našim kalkulacijama a koja se svode na izdana jamstva te u kontekstu najavljenih otkazivanja određenih brodova, do kraja godine po jednom osnovnom scenariju morali bi po tim jamstvima platiti oko 2,5 milijarde kuna. To sigurno nije mali iznos, a to nije sve, jer postoji dodatni iznos koji treba razmotriti i analizirati i učiniti sve da ne dođe do njegove materijalizacije", naglasio je ministar Marić.

Dodao je da ukupna izloženost države prema Uljanik grupi prelazi 4,2 milijarde kuna u smislu izdanih jamstava. Neovisno o time, Marić je siguran kako će se ispuniti plan u smislu proračunskog rezultata te nastaviti smanjivati udio javnog duga u BDP-u. "Naša je projekcija da će on biti na razini 74,5 posto BDP-a krajem godine", procjenjuje Marić. 

Kazao je i da jamstva Uljaniku neće ugroziti treći krug porezne reforme. "Mi idemo sa svim planovima kako smo zacrtali, ali jamstva Uljaniku će imati određeni fiskalni efekt koji smo izračunali", poručio je Marić te istaknuo da će Vlada i Ministarstvo financija učiniti sve da rezultati proračuna i ukupnih javnih financija bude ne samo na tragu Vladinih projekcija nego i bolji.

"Prve godine (mandata Vlade) planirani deficit bio je 2,6 posto BDP-a, a ostvaren je u visini od 0,9 posto; prošle godine planirano je 0,8 posto, a ostvaren je suficit od 0,8 posto, dok je ove godine planiran deficit od 0,5 posto. Vidjet ćemo, no cilj nam je da ga probamo ne samo ispuniti, već da u konačnici bude i bolji", kazao je Marić, dodavši kako je u procesu izrada proračuna za iduću godinu te kako će  on biti prezentiran na sjednici Vlade u prvoj polovini studenoga.

"Proračun za 2019. u fazi je finalnih radova, limiti su utvrđeni i oni su u smjernicama ekonomske i fiskalne politike. Početkom siječnja 2019. išlo bi se u treći krug poreznog rasterećenja jedne jedinstvene sveobuhvatne porezne reforme te očekujemo određene pozitivne efekte ovog dodatnog kruga poreznog rasterećenja", rekao je ministar financija dodavši kako je u proračunu za iduću godinu planirani deficit od svega 0,4 posto BDP-a. 

Pavić: Cilj mirovinske reforme je da ljudi budu što dulje na tržištu rada

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić istaknuo je da predložena izmjena šest mirovinskih zakona čini izbalansirani paket kojim se želi odgovoriti na izazove mirovinskog sustava.

"Koji su to izazovi? Prvenstveno, s financijske strane imamo godišnji deficit od 17 milijardi kuna koji nam nedostaje za mirovine u odnosu na ono što se prikupi. Također, hrvatski umirovljenik u prosjeku ima 30 godina radnog staža, europski prosjek je 35, a samo 19 posto umirovljenika odradilo je 40 godina staža", istaknuo je Pavić.

"Ono što je svakako cilj mirovinske reforme je da produljimo godine staža, da ljudi što dulje budu na tržištu rada. Mirovinska reforma je sukob generacija", kazao je Pavić. 

Za sadašnje i buduće umirovljenike najavio je proširenje mogućnosti rada do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine.

Za umirovljenike koji idu u mirovinu od 2019. i u sljedećih 10-15 godina a nisu uspjeli uštedjeti dovoljno u drugom mirovinskom stupu mirovinskom reformom predviđen je dodatak od 27 posto, odnosno tri četvrtine od 27 posto za one koji su u drugom stupu. 

Za treću kategoriju građana, za one najmlađe, osiguran je daljnji razvoj drugog stupa i njegovo jačanje kroz mogućnost većeg ulaganja mirovinskih fondova u strateške državne projekte, a imat će i mogućnost pri odlasku u mirovinu jednokratno povući do 15 posto kapitalizirane štednje.

Vlada je srijedu u saborsku proceduru uputila paket zakona cjelovite mirovinske reforme. Riječ je o prijedlozima izmjena šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja - Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.