Inflacija u studenome ostala na 1,4 posto

To je najviša stopa inflacije u Hrvatskoj od kolovoza 2013. godine, nakon tri godine deflacije, odnosno pada potrošačkih cijena.

Podaci DZS-a pokazuju da su u listopadu najviše, 6,5 posto, porasle cijene restorana i hotela, a slijedile su cijene hrane i bezalkoholnih pića te prijevoza, s rastom od po 2,8 posto, dok su cijene alkoholnih pića i duhana na godišnjoj razini porasle 2,4 posto.

"Najveći generator rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini i dalje su cijene prehrane, koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto manje od 30 posto", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

S druge strane, u studenome su na godišnjoj razini najviše pale cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 0,7 posto, a pale su još i cijene komunikacija, za 0,6 posto te cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 0,5 posto.

Stagnacija cijena na mjesečnoj razini

Na mjesečnoj su razini, pak, potrošačke cijene u studenome su stagnirale. Pritom su najviše, za 0,9 posto, porasle cijene prijevoza, a zatim cijene komunikacija i odjeće i obuće, za po 0,6 posto.

S druge strane, najviše su pale cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 0,5 posto te hrane i bezalkoholnih pića, kao i restorana i hotela, za po 0,4 posto.

U prvih 11 mjeseci ove godine potrošačke su cijene porasle za 1,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Analitičari RBA i u prosincu očekuju nastavak rasta potrošačkih cijena, među ostalim, zbog porasta administrativno reguliranih cijena (električne energije), pa će ovogodišnji značajan porast i doprinos cijena prehrane polako jenjavati. Istodobno, očekuju i nastavak rasta doprinosa cijena energije u ukupnom indeksu potrošačkih cijena, što je, ističu, posljedica to baznog učinka i već spomenutog podizanja cijena električne energije.

"Prosječna stopa inflacije s očekivanih 1,2 posto u 2017. trebala bi u 2018. ubrzati na 1,4 posto. Osim inflacije ponude, odnosno pozitivnog doprinosa rasta cijena prehrane i energije, očekujemo da bi i doprinos snažnije domaće potražnje trebao gurati cijene prema blago višim razinama", zaključuju analitičari RBA.