SKOK BDP-A

Ima li Vlada Andreja Plenkovića šanse postati ekonomski najuspješnija u povijesti?

Autor

mo

Nakon što je objavljeno da je u prvom kvartalu ove godine hrvatski BDP rastao lijepih 3,9 posto, što je u ovom desetljeću zabilježeno samo u zadnjem kvartalu 2016., Ekonomski institut izašao je s još veselijom procjenom rasta realnog BDP-a u drugom kvartalu, i to od 4,7 posto. Ekonomski institut bazirao je svoju procjenu na tzv. CEIZ indeksu - mjesečnom složenom indikatoru poslovnih ciklusa.

28.06.2019. u 16:26
Ispiši članak

CEIZ indeks u sebi integrira informacije koje inače treba prikupljati analizom velikog broja ekonomskih serija te je jako dobar pokazatelj za ocjenu kratkoročne promjene stanja u nacionalnoj ekonomiji.

No, je li najviša razina CEIZ indeksa u travnju unazad nekoliko godina dovoljno robustan pokazatelj za toliko optimističnu prognozu rasta BDP-a da bi na osnovi nje Plenkovićevu Vladu mogli proglasiti najuspješnijom hrvatskom vladom od samostalnosti, uspješnijom čak i od Vlade Ivice Račana, ako se ekonomska uspješnost mjeri rastom BDP-a u odnosu na rast BDP-a u grupi usporedivih zemalja?

Iako je sasvim sigurno da će hrvatski statističari zabilježiti 20 kvartala neprekidnog rasta, što je samo po sebi značajno, više analitičara komentira da je prognoza Ekonomskog instituta od 4,7 posto BDP-a u drugom kvartalu ipak vjerojatno pretjerana, ali se slažu da će službeni rast biti relativno visok, viši nego onaj od 3,9 posto u prvom kvartalu. Što je opet vrlo dobro s obzirom na situaciju u EU.

Ključna poruka Ekonomskog instituta glasi:

"… S obzirom na to da je vrijednost CEIZ indeksa u travnju 2019. zabilježila povećanje od čak 1,8 indeksnih bodova u odnosu na isti mjesec prethodne godine, možemo zaključiti da je jačanje ekonomske aktivnosti na početku drugog tromjesečja 2019. godine intenzivnije od onog otprije godinu dana.

Istovremeno, sve komponente CEIZ indeksa porasle su na godišnjoj razini, posebice turistički dolasci koji su na godišnjoj razini bili veći za 16,4 posto te prihodi od poreza na dodanu vrijednost koji su u travnju 2019. godine na godišnjoj razini ostvarili realni rast od 13 posto".

Dodajmo kako je prema istraživanju dr. Tomislava Globana Hrvatska za novim članicama EU najviše zaostajala u prvom mandatu Ive Sanadera, a druga najlošija bila je Vlada Zorana Milanovića. Najupečatljivija po uspješnosti, pak, bila je Vlada Ivice Račana koja je najmanje zaostajala za prosjekom novih članica te je kumulativno digla BDP za 18 posto.

Je li Plenkovićeva Vlada na dobrom putu da bude najuspješnija hrvatska vlada u odnosu na usporedive zemlje, doznat ćemo tek nakon službene objave BDP-a za drugi kvartal, piše Novac.hr

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.