na čelu s ivanom kršićem

HŽ Infrastruktura ide u reorganizaciju i projekte vrijedne 500 milijuna eura!

Autor

Direktno.hr

Veliki projekti proći će ove godine kroz HŽ Infrastrukturu. Kako doznajemo, ta tvrtka kontinuirano priprema projektnu dokumentaciju za EU sufinancirane projekte te ih u 2017. godini očekuju postupci javne nabave za više projekata procijenjene investicijske vrijednosti od 500,2 milijuna eura. Istovremeno, u planu je restrukturiranje ove tvrtke koja zapošljava gotovo 5000 ljudi pa ne čudi da je Uprava proteklih tjedana bila pod određenim medijskim pritiscima.

19.02.2017. u 12:11
Ispiši članak

.

 

Tako su nedavno u javnost procurili računi s večere koju je direktor Ivan Kršić platio službenom karticom. Zbog internog propusta učinjeni trošak nije odmah bio obračunat kao obustava ili plaća u naravi pa je Kršić sam podmirio račun ne čekajući da obustava bude naknadno provedena. Malo je koji medij tada zabilježio da Kršić u svom kratkom osmomjesečnom mandatu dotad i nije trošio na reprezentaciju.

Kome je stao na žulj i zašto ga se pokušava destabilizirati? Je li riječ o pokušaju da se diskreditacijom Kršića zaustave planirane promjene?

Nužno je provesti promjene u poslovanju

U HŽ Infrastrukturi nisu željeli spekulirati o razlozima pritisaka, a o planu restrukturiranja i razlozima zašto su promjene nužne kažu:

''HŽ Infrastruktura je najveći gospodarski subjekt u željezničkom sektoru i kao takva treba biti pokretač promjena kako bi cijeli sektor postao tehnološki napredniji i po kvaliteti usluge se približio europskim standardima. U Hrvatskoj u tome jako zaostajemo''.

Primjerice, usporede li se ukupna uložena sredstva u HŽ Infrastrukturu u posljednjem desetljeću s ulaganjima u druge strateške infrastrukturne projekte u Hrvatskoj jasno je da ulaganja u HŽI nisu rezultirala potrebnim poboljšanjima na željezničkoj mreži, a kao što je slučaj s investicijama u druge strateške projekte/ kompanije u Hrvatskoj. Jedan od razloga zašto je to tako, tvrde u HŽ Infrastrukturi, zasigurno je nepovoljna struktura troškova.

Naime, iako su u posljednjih nekoliko godina ulaganja u HŽI smanjena, smanjenje je isključivo provedeno na investicijskoj strani, dok su se operativni troškovi smanjivali tek neznatnih 1 posto na godišnjoj razini. Dugoročno to je neodrživo stanje, osobito kada se zna da je željeznički promet u zadnjih desetak godina pao za oko 24 posto. Samo ovih nekoliko činjenica dovoljno govori o potrebi poduzimanja neophodnih mjera.

Reorganizacija kreće od travnja, uz pozitivan odjek od Svjetske banke

U razdoblju od osam mjeseci, koliko je Kršić na čelu HŽ Infrastrukture, uz ostale aktivnosti koje su pokrenute u cilju unaprjeđenja poslovanja na svim razinama tvrtke, izrađen je i plan restrukturiranja.

''Plan je rađen u suradnji s tehničkim ekspertima za željeznicu iz inozemstva. Tim planom identificirana su kritična područja poslovanja koja je potrebno unaprijediti s konkretnim prijedlogom rješavanja te srednjoročnim implementacijskim planom. Sukladno planu restrukturiranja pokrenuli smo reorganizaciju tvrtke koja bi trebala biti u primjeni od travnja 2017. godine. Reorganizacija tvrtke usmjerena je na povećanje efikasnosti poslovanja i racionalizaciju troškova. U prilog tome, u studenom 2016. godine potpisan je novi Kolektivni ugovor kojim se postižu uštede na godišnjoj razini u iznosu od 30 milijuna kuna'', govore nam u HŽ Infrastrukturi.

Vjeruju u uspjeh pokrenutih aktivnosti jer su one prepoznate kao pozitivne i od strane Svjetske banke, neovisnog i nepristranog partnera tvrtke u procesu provođenja reformi i restrukturiranja željezničkog sektora u Republici Hrvatskoj. Preduvjet za poduzimanje aktivnosti na implementaciji plana restrukturiranja jest da se za njega dobije odobrenje nadležnih institucija. U Planu poslovanja za 2017. nije predviđeno ukidanje određenih kolodvora niti provođenje smanjenja broja radnika kroz tehnološki višak.

Prosječna plaća 6700 kn, najveća otpremnina 150.000

Trenutni broj zaposlenih u HŽ Infrastrukturi je 4920. Prosječna bruto plaća za prosinac 2016. je 9.429,59 kuna, u neto iznosu je to 6.919,81 kuna, a ako se promatra na razini godine, prosječna bruto plaća za 2016. godinu je 9.333,77 kuna što je u neto iznosu 6.764,49 kuna. O visini poticajnih otpremnina za 2017. godinu nije donesena odluka, a u 2016. godini taj je iznos bio maksimalno 150.000 kn.

''S našim socijalnim partnerima imamo kontinuirani dijalog i suradnju što je evidentno i iz činjenice da je nedavno sklopljen i novi kolektivni ugovor te stoga ne vidimo razloga za industrijske akcije'', odgovor je na naše pitanje o mogućem štrajku.

Na pitanja o tome kakva je situacija s velikim infrastrukturnim projektima koji su u tijeku, odnosno onima koji su pripremi, doznajemo kako se intenzivno radi na svim projektima.

Natječaj za modernizaciju dionice Zaprešić – Zabok vrijednu 80,4 milijuna eura u prvom kvartalu 2017.

Najspremniji EU sufinancirani projekt u ovom trenutku je projekt Modernizacije i elektrifikacije dionice Zaprešić – Zabok ukupne procijenjene vrijednosti 80,4 milijuna eura. Pokretanje postupka javne nabave za radove planirano je u prvom kvartalu 2017. godine. Osim nabave radova, u drugom kvartalu pokrenut će se i postupak nabave za uslugu nadzora. Osim ovog projekta u pripremi je i projekt Modernizacije i elektrifikacije dionice Vinkovci – Vukovar ukupne procijenjene vrijednosti 71,8 milijuna eura. Vrijednost također obuhvaća radove i uslugu nadzora. Oba projekta bit će financirana putem Operativnog programa Konkurentnost i Kohezija 2014-2020.

Tijekom 2017. godine, planirano do ljeta, očekuju se i postupci nabave za dva CEF (Connecting Europe Facility - Instrument za povezivanje Europe) projekta koje HŽ Infrastruktura priprema i provodi u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka.

Radi se o Rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i izgradnji intermodalnog kontejnerskog terminala Brajdica, ukupne procijenjene vrijednosti 35,5 milijuna eura - pri čemu udio HŽ Infrastrukture iznosi 26 milijuna eura. Drugi projekt je Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala Zagrebačka obala, ukupne procijenjene vrijednosti 31,6 milijuna eura u kojem je udio HŽ Infrastrukture 22 milijuna eura.

U pripremi dokumentacija za 300 milijuna eura vrijednu rekonstrukciju dionice Križevci - Koprivnica - državna granica

Ukupna vrijednost projekta Rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica je gotovo 300 milijuna eura. Kako doznajemo u HŽ Infrastrukturi, riječ je o najvećem željezničkom infrastrukturnom projektu za koji se također priprema projektna dokumentacija.

Ovim velikim projektom HŽ Infrastruktura nastavlja s modernizacijom Mediteranskoga koridora koji preko Luke Rijeka, Zagreba i Budimpešte povezuje Pirenejski poluotok s mađarsko-ukrajinskom granicom, a time i s jedinstvenom transeuropskom prometnom mrežom (Trans-European Transport Network – TEN-T). Dio je to projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz od mađarske granice do Luke Rijeke. HŽ Infrastruktura je aplicirala na drugi poziv CEF-a te je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava zaključen s INEA-om (Innovation and Networks Executive Agency - Izvršna agencija za inovacije i mreže) u studenom 2016. godine.

Ovisno o dinamici ishođenja građevinskih dozvola pokrenut će se i postupak javne nabave za radove. Za nadati je se da će bržem ishođenju građevinskih dozvola pridonijeti izmjene i dopune Zakona o gradnji. Što se tiče pokretanja natječaja, a imajući u vidu nužne preduvjete, očekuje se da bi natječaj mogao biti pokrenut krajem ove ili početkom iduće godine.

Od Bjelovara do Zagreba za sat vremena, za 203 milijuna kuna

Radovi na 203,4 milijuna kuna vrijednom projektu sufinanciranom do 85 posto iz Europskog fonda za regionalni razvoj, izgradnji nove jednokolosiječne pruge između Gradeca i Svetog Ivana Žabnog, koja će biti premosnica između koridorske pruge Dugo Selo – Koprivnica – državna granica i pruge Križevci – Bjelovar – Kloštar, započeli su u prosincu 2015. godine. Kao što je poznato radi se o izgradnji prvih novih kilometara pruge u Hrvatskoj nakon 50 godina. Projekt se sa 85 posto sufinancira sredstvima EU fondova. Na natječaju za radove izabran je međunarodni konzorcij koji čine španjolska tvrtka Comsa te njemački Wiebe. Posao nadzora nad radovima dobio je hrvatsko-švicarski konzorcij SGS Adriatica, Investinženjering i SGS SA.

Nova željeznička pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno, predviđena za lokalni prijevoz, ima svrhu približiti Grad Bjelovar i bjelovarsku regiju Gradu Zagrebu te bolje povezati Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku i Zagrebačku županiju. Izgradnja nove pruge omogućit će brže i kvalitetnije dnevne migracije prigradskim vlakovima, a putovanje od Bjelovara do Zagreba, koje sada traje otprilike 105 minuta, nakon izgradnje trajat će približno 60 minuta.

Do sada je za izvedene radove utrošeno gotovo 66 milijuna kuna. Na samu pripremu projekta - otkup zemljišta, dokumentaciju, različite pristojbe i sl., utrošeno je gotovo 43 milijuna kuna, a troškovi nadzora nad radovima do sada su stajali 4,7 milijuna kuna. Inače, ukupna vrijednost nadzora je otprilike 10 milijuna kuna.

Na trasi buduće pruge radovi se izvode na više lokacija. Izvođač radova s podizvođačima, među kojima je više domaćih tvrtki, a neke od najvećih su Zagorje gradnja i Crotal, odradili su 90 posto zemljanih radova te je probijeno 11 od 12,2 km trase. Radilo se ili se radi na svih sedam velikih objekata obuhvaćenih projektom, od čega su četiri završena - podvožnjaci HŽ, Paromlinska i Mali Gaj te most Glogovnica. Do kraja 2017. očekuje se konačni završetak radova. HŽ Infrastruktura, doznajemo, sa svoje strane ulaže maksimalne napore u intenziviranje radova kako bi nova dionica pruge bila završena u planiranom roku.

Krenula nabava za obnovu dionice Zagreb – Savski Marof, vrijednu 475 milijuna kn

Dionica Savski Marof - Zagreb sastavni je dio koridora RH 1 i TEN-T osnovne mreže, ali je istodobno i vrlo važna pruga za prigradski željeznički promet kojim se Zagrebačka županija povezuje s Gradom Zagrebom. Njome dnevno prođe više od 120 putničkih i oko 70 teretnih vlakova te se godišnje preveze oko 4,5 milijuna putnika. Upravo zbog toga je njezina obnova nužna - kako bi se povećala protočnost podizanjem postojeće brzine sa 60 kilometara na sat na 120 kilometara na sat te da bi se zadržala postojeća dopuštena osovinska masa. Naime, dionica je zadnji put obnovljena u 1980-ima, a određeni dijelovi pruge i 60-tih godina.

Projekt je, kažu nam u HŽ Infrastrukturi, podijeljen u dvije faze i trenutno se pripremaju i provode nadmetanja za radove, opremu i nadzor nad radovima. U prvoj fazi planirana je obnova dionice S. Marof – Podsused Tvornica. Za građevinske radove još nije objavljen natječaj. Za radove na signalno-sigurnosnom i telekomunikacijskom sustavu i kontaktnoj mreži je u tijeku ocjena ponude, a radove će izvoditi Pružne građevine d.o.o.
Za nadzor nad radovima također još nije objavljeno nadmetanje. Procjena vrijednosti je sljedeća:

Obnova Savski Marof - Zagreb GK

Ukupno

1. faza: S.Marof (uklj.)-Podsused (isklj.)

2. faza: Podsused (uklj.) -Zagreb GK (isklj.)

475.030.000

249.765.000

225.265.000

 

Prva faza se planira financirati iz dva postojeća kredita: zajma Svjetske banke (200 mln kn), komercijalnog kredita (40 mln kn) i drugih izvora (9,76 mln kn). Izvori financiranja za drugu fazu još nisu definirani. Sukladno Mišljenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike, za ovaj projekt je potrebno izraditi Elaborat zaštite okoliša. Za elaborat zaštite okoliša pokrenut je postupak nabave na samom kraju 2016., u siječnju su otvorene ponude i u tijeku je ocjena i odabir. Rok za izradu je 60 dana od potpisivanja ugovora odnosno izdavanja narudžbenice, nakon čega ide postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i u trajanju predvidivo do 60 dana.

IGH i Granova rade na dokumentaciji za projekt drugi kolosijek kroz Rijeku (Škrljevo – Rijeka – Jurdani)

Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani obuhvaća izradu idejnih i glavnih projekata te druge dokumentacije potrebne za ishođenje lokacijske i građevinske dozvole te izradu studije utjecaja na okoliš i studije izvodljivosti s ekonomskom i financijskom analizom. To je dokumentacija potrebna za provedbu projekta izgradnje drugog kolosijeka, modernizacije i obnove na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani, uključujući rekonstrukciju kolodvora Šapjane i stajališta Permani te rekonstrukciju SS-uređaja na dionici Jurdani – Šapjane.

Na temelju izrađene tehničke dokumentacije osigurat će se dokumentacija potrebna za pokretanje postupka javne nabave i ugovaranje radova i usluge nadzora za modernizaciju te dionice, odnosno stvorit će se podloga za apliciranje radova za sufinanciranje iz europskih fondova te za nastavak provođenja strateškog cilja Republike Hrvatske koji je usmjeren na modernizaciju dijela Mediteranskog koridora kojim će se otkloniti postojeće tzv. usko grlo na području grada Rijeke, a samim time omogućiti daljnji razvoj postojećih kapaciteta Luke Rijeka kao osnovne (core) pomorske luke u Europskoj uniji sukladno Aneksu I. Uredbe 1315/2013 te uspostavu kvalitetnoga gradsko-prigradskog prijevoza.

Po provedenom postupku javne nabave, sredinom prosinca 2016. godine sa zajednicom ponuditelja koju čine Institut IGH d.d. i Granova d.o.o. zaključen je ugovor za izradu projektne i ostale dokumentacije ukupne vrijednosti 33,8 milijuna kuna. Razdoblje provedbe ugovora iznosi 36 mjeseci, a obuhvaća izradu idejnog i glavnog projekta s pripadajućim dozvolama, studiju izvodljivosti, ekonomske i financijske analize te studiju utjecaja na okoliš. Aktivnosti po ugovoru su u tijeku. Obavljena je primopredaja postojeće dokumentacije i započela su geodetska snimanja. Veliku podršku u provedbi ovog projekta HŽI ima od strane Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Grada Bakra i općine Matulji.

Siječanjsko nevrijeme usporilo radove na pruzi Dugo Selo – Križevci

Raspitali smo i se i kako napreduju radovi na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci. Doznajemo kako radovi napreduju u skladu s vremenskim planom, iako su se zbog vremenskih uvjeta u siječnju izvodili smanjenim intenzitetom.

Podsjetimo, ugovori sa izvođačima radova i nadzora potpisani su u krajem travnja 2016., a sami radovi na ovom projektu vrijednom milijardu i 254 milijuna kuna, koji se s 85 posto sredstava financira novcem iz EU fondova, započeli krajem srpnja prošle godine. Ugovor za izvođenje radova potpisan je sa zajednicom ponuditelja koju čine hrvatske tvrtke DIV d.o.o., DALEKOVOD d.d. i ZAGREB-MONTAŽA d.o.o., dok je ugovor za provođenje nadzora nad radovima potpisan sa zajednicom ponuditelja koju čine hrvatske tvrtke SGS Adriatica i Investinženjering. Podizvođači na ovom projektu su DB Bahnbau Gruppe GmbH, Hidroelektra niskogradnja d.d. i Siemens d.d.

Hrvatske građevinske tvrtke više ne postoje u veličini kao prije

Na našu primjedbu kako su u Hrvatskoj za dosta građevinskih poslova angažirane strane tvrtke, iz HŽ Infrastrukture poručuju kako hrvatske građevinske tvrtke, barem one koje smo poznavali u vrijeme intenzivne cestogradnje, više ne postoje u veličini kakvoj su postojale ranije.

''No, bez obzira na rečeno postoji dobra volja i određeni know-how, a također postoje i brojni projekti na kojima mogu sudjelovati tako da vjerujemo da će se te tvrtke, kao i neke nove, uzdići do razine da mogu ravnopravno sudjelovati u tržišnom nadmetanju'', kažu nam.

Zadnji kilometri pruge u Hrvatskoj su građeni davne 1967. godine. S projektom izgradnje dionice između Sv. Ivana Žabnog i Gradeca gradi se prvih novih 12,2 km pruge nakon 50 godina. Glavni preduvjet za povećanje željezničkog prometa, a time i bolje pozicioniranje i percepciju željeznice jesu investicije u infrastrukturu i poboljšanje stanja mreže. No, to se s obzirom na ograničena financijska sredstva nažalost ne može dogoditi preko noći.

Obnova i modernizacija željezničke mreže zahtijevaju znatna ulaganja i stoga se u HŽI maksimalno oslanjaju na sredstva EU fondova. Vjeruju kako će svojim projektima obnove i modernizacije, kao i ostalim aktivnostima kojima je cilj unaprjeđenje poslovanja i povećanje učinkovitosti, pridonijeti tome da željeznički sektor u Hrvatskoj postane tehnološki napredniji i konkurentan ostalim vrstama prometa.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.