NAVELI PET 'KONKRETNIH' MJERA

HUP: Zaposleni u ICT sektoru od predloženih izmjena imat će vrlo malo koristi

Autor

vp/h

Zaposleni u ICT sektoru od predloženih izmjena poreza na dohodak imat će vrlo malo koristi, poručeno je u četvrtak s konferencije za novinare u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), a potom je predloženo pet konkretnih mjera poreznih rasterećenja.

08.11.2018. u 14:05
Ispiši članak

Predsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Boris Drilo kazao je da aktualni prijedlog izmjena poreza na dohodak neće obuhvatiti cjelokupnu IT radnu populaciju, dok će najveće dobiti imati oni s bruto plaćama od 18 do 30 tisuća kuna.

"Takvih ljudi je, po ovoj našoj analizi, vrlo malo. Željeli bismo da porezna reforma u budućnosti više utječe na ove donje segmente ICT radne populacije, odnosno one sa srednjim i blago povišenim primanjima", poručio je Drilo na konferenciji za medije na temu "Plaće IT profesionalaca: Može li porezna reforma poduprijeti konkurentnost IT industrije?", u sklopu koje je predstavljena analiza radnih mjesta i plaća IT profesionalaca koju je HUP proveo u suradnji s Algebrom i portalom Moj posao.

Drilo kaže kako svaki iskorak pozdravljaju, no na pitanje hoćemo li s postojećim prijedlogom postići pozitivan efekt, smatra da je odgovor "ne". "Od velike priče da će se poreznom reformom pomoći ICT sektoru stoji vrlo malo stvarnog efekta", poručuje Drilo.

Napominje da bi u nekoj perspektivi željeli vidjeti potpuno rasterećenje od neporeznih davanja i stimulativnu poreznu politiku, koja znači manju stopu poreza na dobit te jednostavniji mehanizam oporezivanja dohotka.

Iz HUP-a tako predlažu "pet malih koraka", mjere za koje smatraju da ih je realno ostvariti, s obzirom da dolaze s vrlo niskim fiskalnim troškom, a dio su većeg dokumenta prijedloga porezne reforme koje je HUP ranije uputio ministru financija Zdravku Mariću.

Prve tri mjere predlažu neoporezivanje davanja za tri kategorije troškova radnika, pri čemu bi poduzeća podmirivala određene troškove svojih zaposlenika, koji bi se onda priznavali kao porezni rashod. "Ta mjera je porezno rasterećenje, što bi sami zaposlenici osjetili u vidu neto pomoći", pojašnjava Drilo.

Prva se odnosi na plaćanje smještaja radnicima, koja već postoji u sektoru turizma, a sada se predlaže i za ostale sektore. Iz HUP-a smatraju da bi se time poboljšala mobilnost radne snage. Drugom mjerom se predlaže da plaćanje prehrane zaposlenicima bude neoporezivo davanje, a pritom sugeriraju uvođenje limita od 600 kuna mjesečno. Treća se mjera odnosi na plaćanje vrtića djeci zaposlenika za vrijeme njihovog radnog vremena, također kao neoporezivo davanje.

"Na taj bi način poduzeća koja žele ići u susret svojim radnicima i dati im nešto što bi bio konkretan dohodak, u ovom slučaju u naravi, to mogli implementirati, a kroz određeni mehanizam bi im se to uvažilo", kaže Drilo. 

Napominje da se implementacija mjera poduzetniku ostavlja na volju, a predlaže se i uvođenje zaštitnog mehanizma koji bi spriječio da se na račun ovakvih benefita smanje realne plaće zaposlenika.

Iz HUP-a predlažu i dva mehanizma, koji se prije svega odnose na brzorastuća poduzeća u smislu dobiti, a odnose se na nagrađivanje zaposlenika. Prvim se predlaže neoporezivanje prijenosa udjela u vlasništvu ili prijenos vlasništva nad dionicama na zaposlenika, a drugim neoporezivanje godišnjeg bonusa u iznosu maksimalno tri prosječne neto plaće, a pritom bi iz tog mehanizma bili isključeni oni koji se nalaze na rukovodećim položajima. 

Drilo upozorava da u Vladi ne postoji spremnost da se podnese određeni fiskalni trošak, čime bi u budućnosti došlo do većih stopa gospodarskog rasta. Nasuprot tome, kaže da se država bavi slučajevima poput Uljanika i Agrokora, za koje smatra da bi ih trebalo prepustiti tržištu.

Kada je, pak, riječ o predloženim mjerama, one se odnose na cjelokupno gospodarstvo, a ne samo ICT sektor te imaju podršku svih HUP-ovih udruga, istaknuo je.

Prosječna neto plaća u IT sektoru 8055 kuna

Dopredsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvoje Josip Balen iznio je podatak da je medijalna neto plaća IT profesionalca u 2018. godini iznosila 7.650 kuna, a prosječna neto plaća 8.055 kuna. 

Kako pokazuje predstavljena analiza, 25 posto IT stručnjaka ima neto plaću iznad deset tisuća kuna, a 10 posto iznad 12 tisuća kuna. Kada se neto plaće onih koji spadaju u najtraženija zanimanja u ICT sektoru preračunaju u bruto, kaže Balen, vrlo malo će ih ući u onu kategoriju da će ih predložena reforma zahvatiti.

"Definitvno moramo tražiti još neke promjene u tom zakonodavstvu da bi se to osjetilo na konkuretnosti tvrtki i povećanju zapošljavanja" poručuje Balen.

Napominje da bi tek skupina onih koji rade kao projektni menadžeri u IT-u, čija je medijalna plaća oko 11 tisuća kuna, a za deset posto njih i veća od 14 tisuća, mogli nešto osjetiti od porezne reforme i dobiti veće plaće. 

Glasnogovornica portala Moj posao Maja Mahovlić navela je da je ICT sektor tek u prva tri ovogodišnja kvartala po potražnji i zapošljavanju dostigao razinu iz 2007. godine. Pritom, od traženih zanimanja u tom sektoru na njihovom portalu najzastupljeniji su programeri.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.