HUP: Porezna reforma temelj je za brži rast plaća

"HUP-ove članice svojim zaposlenicima kontinuirano podižu plaće pa su u prosjeku tijekom prošle godine plaće zaposlenika rasle 15 posto, a nerijetko i preko 20 posto. Dodatni iskorak u smjeru nižih davanja omogućit će nastavak trenda povećanja plaća", priopćio je HUP u četvrtak.

Poslodavci se, kažu u HUP-u, snažno zalažu za rasterećenje rada kroz snižavanje niže porezne stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, ali i za podizanje razreda primjene više porezne stope poreza na dohodak.

"Izuzetno je važno ubrzati rast primanja zaposlenicima s niskim primanjima, čija je kupovna moć najniža i kojima se moraju osigurati primanja adekvatna za kvalitetniji životni standard", kažu poslodavci.

Jednako važnim smatraju i osiguravanje rasta plaća zaposlenima sa srednjim i višim primanjima, jer su među njima visokokvalificirani i najtalentiraniji kadrovi s najkonkurentnijim vještinama.

"Oni su, kao generatori rasta, ključni za uzlazni trend BDP-a i jačanje otpornosti gospodarstva u industrijama s najvećom dodanom vrijednosti. Moramo zaustaviti iseljavanje najkvalitetnijih kadrova iz Hrvatske te privući talente s emitivnih tržišta, a to možemo samo kroz rast realnih primanja i standarda", kažu u HUP-u.

Drže da je sada pravo vrijeme za rasterećenja, s obzirom na ostvarene suficite jedinica lokalne samouprave.

Ističu i kako prvi put ministar Primorac najavljuje otvaranje rasprave o rasterećenju rada kroz doprinose što je snažan iskorak u smjeru rasterećenja plaća.

Ministar Primorac u četvrtak je nakon sjednice Vlade paket poreznih izmjena koji bi na snagu trebao stupiti s prvim danom 2024. godine, a koji bi između ostalog trebao rezultirati i rasterećenjima za najugroženije skupine građana.

Primorac je rekao da postoji plan za porezno rasterećenje, o kojem je govorio i u kontekstu lanjskog ostvarenog suficita konsolidirane opće države od 0,4 posto, pri čemu je središnja država bila u deficitu od 0,3 posto, no lokalna država u suficitu od 0,6 posto BDP-a.

Tako bi do rasterećenja dohotka trebalo doći za građane u svim dohodovnim razredima, u smislu "promjene i dorade pragova".

Primorac je najavio i da će biti predložene izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, također u smjeru rasterećenja, a ticale bi se onih s niskim dohocima.

Naime, kako je istaknuo, s obzirom da povećanje osnovnog osobnog odbitka više ne bi pomagalo najugroženijim skupinama, već onima u srednjem i višem sloju, razmatraju se drugi mehanizmi dorade poreznog sustava, ali i određeni zahvati u sustavu doprinosa, posebice za mirovinsko osiguranje.

Istaknuo je da je primarni cilj fiskalni prostor koji postoji na razini lokalnih jedinica iskoristiti za porezno rasterećenje.

Nije želio konkretnije govoriti o najavljenim poreznim intervencijama, no otkrivši da je porezna reforma u završnoj fazi internih konzultacija u Ministarstvu financija, a nakon cijele predviđene procedure, cijeli paket poreznih izmjena trebao bi biti donesen krajem ove, a na snagu stupiti s prvim danom 2024. godine.