HUP komentirao rast BDP-a za treće tromjesečje 2021.

Tako je u trećem tromjesečju 2021. u odnosu na isto razdoblje 2020. realna godišnja stopa rasta iznosila 15,8 posto prema originalnim podacima, odnosno 15,5 posto prema sezonski prilagođenim podacima. S tom stopom rasta nalazimo se na samom čelu zemalja članica EU za koje su dostupni podaci. Takav rezultat ostvaren je prvenstveno na temelju rasta izvoza i osobne potrošnje, odnosno na krilima izuzetno dobre turističke sezone. U ovom razdoblju jedino je potrošnja države zabilježila negativan doprinos rastu u odnosu na isto razdoblje 2020. I stopa rasta bruto dodane vrijednosti u iznosu od 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine - uz najveći doprinos rastu BDV-a djelatnosti trgovine, prijevoza i skladištenja te smještaja i ugostiteljstva - govori o značajnom oporavku turističkih djelatnosti, iako su sve djelatnosti zabilježile pozitivnu međugodišnju stopu rasta. Stopa rasta u odnosu na prethodno tromjesečje, koja  prema sezonski prilagođenim podacima iznosi 2,7 posto, sugerira da je došlo do ubrzanja ukupne gospodarske aktivnosti s obzirom da je u prethodnom razdoblju tromjesečna stopa rasta iznosila 0,8 posto. I u ovom slučaju stopa rasta hrvatskog BDP-a nalazi se pri vrhu među zemljama članicama EU za koje su dostupni podaci.

Podaci o ubrzavanju rasta u trećem tromjesečju ove godine u skladu su i s većinom procjena za ukupni rast gospodarstva u 2021. Tako u svojoj Jesenskoj ekonomskoj prognozi Europska komisija predviđa rast hrvatskog gospodarstva po stopi od 8,1 posto u ovoj i 5,6 posto u idućoj godini. Međunarodna rejting agencija Fitch, prilikom podizanja kreditnog rejtinga, podignula je i prognozu stope rasta u ovoj godini na 8,9 posto, uz usporavanje na 4,0 posto u idućoj godini. Vlada RH je najoptimističnija pa tako prognozira stopu rasta realnog BDP-a u iznosu od 9,0 posto za ovu godinu i 4,4 posto za 2022. S obzirom na pad realnog BDP-a u iznosu od -8,1 posto u 2020., za očekivati je da će se ukupna gospodarska aktivnost vratiti na predpandemijsku razinu do kraja ove godine, ili najkasnije početkom iduće. Uz rizike ostvarenja ovih prognoza povezane s pandemijom, ali i rastom cijena, bitno je napomenuti još nekoliko stvari.

Naime, iako je oporavak ukupne gospodarske aktivnosti od krize uzrokovanje pandemijom Covid-19 bio znatno brži u odnosu na oporavak od recesije u razdoblju 2009.-2014., važno je znati da ćemo prema većini prognoza do kraja 2021. godine dostići razinu BDP-a iz 2019., godine u kojoj je tek prestignuta razina ukupne gospodarske aktivnosti mjerene BDP-om iz 2008. Odnosno, na kraju 2021. bit ćemo tek nešto iznad razine BDP-a ostvarene prije više od jednog desetljeća. I ne samo to – prema većini ekonomskih pokazatelja smo i dalje, uz Bugarsku, na začelju EU.

Kako bismo to promijenili, odnosno kako bismo ubrzali rast i dostigli razinu razvoja ostalih zemalja članica EU iz srednje i istočne Europe, bit će potrebno iskoristiti ovaj trenutak za stvaranje temelja za snažne i održive stope rasta u budućnosti. Pristupanje europodručju i sredstva iz EU fondova mogu dodatno pogurati stope rasta u nadolazećem razdoblju, ali isključivo uz pretpostavku provođenja reformi koje će omogućiti investicije i nova zapošljavanja. To prvenstveno podrazumijeva reforme unutar javnog sustava koje uključuju reformu pravosuđa, javne uprave i zdravstvenog sustava, ali i daljnje porezno i parafiskalno rasterećenje, kao i reformu radnog zakonodavstva i sustava obrazovanja s ciljem poboljšanja kvalitete buduće radne snage i relevantnosti domaćeg tržišta rada.