Hrvatsku očekuje promjena zbog koje Trump negoduje: 'Dat ću sve od sebe da to eliminiram'

Promjena je to koja je već postala tradicionalan, a uvedena je kako bi se što bolje iskoristilo dnevno svjetlo, posebno u vrijeme ljetnih mjeseci kad noći postaju sve kraći, a dani sve duži. 

Dobra strana je i to što se tako dobiva više vremena koje možemo provesti na otvorenom, što je osobito bitno za zemlje koje su poznate kao turističke destinacije što je slučaj s Hrvatskom. Također, ekonomisti Jennifer Doleac i Nicholas Sanders otkrili su da se pljačke ukupno smanjuju za oko sedam posto, a u večernjim satima za 27 posto.

Praksa ljetnog računanja vremena započela je još u vrijeme Prvog svjetskog rata u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine, a u roku od nekoliko tjedana Velika Britanija, Francuska i mnoge druge zemlje slijedili su tu praksu. Većina se vratila na standardno vrijeme nakon Prvog svjetskog rata.

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Od Jugoslavije do danas

Povratak ljetnog vremena ponovno se u Europu vratilo početkom Drugog svjetskog rata, ali se i ukinulo po kraju rata. Konačan povratak ljetnog računanja dogodio se 1970-ih zbog naftnog šoka s ciljam da se smanji potrošnja energije. 

Slična situacija bila je i u Hrvatskoj. Prvi put kazaljke su se mijenjale od 1916. do 1918., potom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, te za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. godine. Konačna odluka o ljetnom računanju vremena dogodila se u Jugoslaviji 1983. godine i nije se mijenjala do danas.

Naravno, ima i onih koji ovu praksu kritiziraju. Tako liječnici upozoravaju da se ljetno računanje vremena protivi prirodnom cirkadijalnom ritmu osobe te da u tjednu nakon prijelaza na ljetno računanje vremena ima više srčanih udara i probavnih i imunoloških bolesti. Kao moguće dugoročne posljedice promjene navode se i depresija, usporeni metabolizam, debljanje i cluster glavobolje. 

FOTO: Pexels (Ilustracija)

'Nepraktično i vrlo skupo'

U tjednu nakon prelaska na ljetno računanje vremena bilježi se i manja produktivnost, a događaju se i veliki financijski gubitci. Tako su u SAD-u utvrdili da ih pomicanje kazaljke unaprijed košta 434 milijuna dolara na nacionalnoj razini. 

Možda je upravo to razlog zbog kojeg predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump najavljuje ukidanje pomicanja kazaljki. "Republikanska stranka dat će sve od sebe kako bi eliminirala ljetno računanje vremena. Ono ima malo, ali glasno biračko tijelo – no ne bi ga trebalo imati! Ljetno računanje vremena je nepraktično i vrlo skupo za našu naciju", objavio je u prosincu prošle godine na svojoj platformi Truth Social.

O istoj temi krajem studenog prošle godine oglasio se i Trumpov bliski suradnik Elon Musk. On je tada komentirao anketu napravljenu na društvenoj mreži X prema kojoj je  više od 80 posto birača bilo protiv ljetnog pomicanja sata. "Čini se da ljudi žele ukinuti dosadne promjene sata!" napisao je.

FOTO: EPA/Samuel Corum

Unija na čekanju

Trump međutim još nije poduzeo nikakve konkretne poruke da se ta praksa ukine. Nešto ozbiljnija bila je zato Europska unija čiji su zastupnici još 2019. godine izglasali ukidanje promjene vremena u svim zemljama Unije. 

Ovog vikenda se pomiče sat: Vraća se zimsko računanje vremena

Također, Europska komisija je u rujnu 2018. godine predložila konačnu suspenziju promjene vremena 2021. godine za što je tada glasalo 84 posto Europljana. Komisija je tada prepustila svakoj članici da do 1. travnja 2020. donese konačnu odluku. Ipak, od toga tada zbog pandemije Covida-19 nije bilo ništa pa je ta odluka i dalje ne čekanju.