50 hotela više

Hrvatskoj potrebno 20 tisuća radnika samo u hotelima, uvoz moguća opcija

Autor

Direktno.hr

Hotelijeri traže radnike ove godine spremnije nego prošle. Potrebni su im konobari, sobarice, kuhari, recepcioneri, animatori, pomoćni radnici, a nalaze ih putem sajmova, oglasa, medijskih kampanja, agencija do korištenja društvenih mreža i ostalih modernih kanala.

27.03.2017. u 10:32
Ispiši članak

Obzirom da je na tržištu pedesetak hotela više nego lani, u 2017. treba najmanje 20 tisuća radnika, najviše sezonaca, ali i stalnih. Ta bi se brojka kroz par sljedećih godina trebala udvostručiti ako se ostvare planovi za rast investicija u turizmu. 

Hrvatska nailazi na problem jer se, uz porast ulaganja u izgradnju hotela i kvalitetu, odvija istodoban trend iseljavanja kadra koji se prijašnjih godina angažirao upravo na tim poslovima. Hrvatska je zakasnila odgovoriti na pitanje kako do radnika obzirom na ove procese.

Kratkoročno rješenje bilo bi s postojećeg tržišta rada povući sve upotrebljivo, uključujući i kadrove koji su spremni na prekvalifikaciju i edukaciju.

Poslodavcima prihvatljivije dugoročno rješenje je stručno i ciljano osposobljavanje točno onih kadrova koji su im potrebni. To se  planira kroz buduće centre kompetencije, no oni neće zaživjeti prije 2020. godine, i pitanje je kako premostiti to razdoblje.

Opcija koju poslodavci pak sve ozbiljnije zagovaraju, ali rijetko javno o tome žele govoriti, je uvoz radne snage iz zemalja izvan EU, koju vlasti i dalje ne planiraju dozvoliti. Pitanje je koliko dugo ćemo moći bez toga.

Nemoguće je procijeniti koliko je radnika od spomenutih 20 tisuća dosad prikupljeno, jer se brojke razlikuju na dnevnoj bazi. Najvjerojatnije je da su hoteli ovih dana na pola puta da se ekipiraju.

Prema istraživanju portala Mojposao gotovo svi sezonski radnici žele raditi na moru, najviše u hotelima. Od ispitanika koji više ne bi radili u turističkim djelatnostima, većina ih to ne bi radila jer traže stalan posao te zbog preniskih plaća. Od ispitanika koji su već radili u turizmu, njih 63 posto željelo bi ponovo raditi kod istog poslodavca.

Poslodavci su da bi zadržali kvalitetne radnike inzistirali da se dodatno uredi institut stalnog sezonca, što je i najavljeno u novoj zakonskoj regulativi. Radi se o sezoncima za koje država sufinancira mirovinsko osiguranje u mjesecima u kojima ne rade, kako bi se vratili poslodavcu kad počne sezona. Novi Vladin paket mjera zapošljavanja uvažio je neke zahtjeve poslodavaca u turizmu. Po novome, poslodavac može koristiti mjeru za onaj broj stalnih sezonaca koliko ima zaposlenih na neodređeno vrijeme, dužan je osobu ponovno zaposliti samo jednu sezonu (umjesto dosadašnje tri), te se Zakonom o poticanju zapošljavanja definira novčana pomoć stalnim sezoncima za vrijeme kada ne rade,  te se  ona izjednačava s naknadom za nezaposlene, uz uvođenje gornjeg limita naknade.

Hotelijeri tvrde da trenutno u Hrvatskoj nema dovoljno kuhara i konobara i da je vrlo moguće da će u narednom razdoblju morati razmišljati o zapošljavanju radne snage i iz drugih zemalja EU-a, odnosno i izvan zemalja EU-a.

Zemlja koja je do ulaska Hrvatske u EU bila izdašan izvor kadrova u turizmu je susjedna Bosna i Hercegovina, a kompanije na jugu zemlje još uvijek koriste tu priliku, no samo kad su u pitanju oni koji imaju i hrvatsko državljanstvo iz razloga što ne ulaze u kvote za uvoz radne snage.

Za centre kompetencije Hrvatskoj 35 milijuna eura

Ministarstvo turizma radi na realizaciji Regionalnih centara kompetencija za ugostiteljstvo i turizam koji bi nudili potrebna stručna znanja i vještine. Ukupna alokacija EU sredstava za tri natječaja iznosi 35.000.000 EUR. Prema Strategiji do 2020. godine u Hrvatskoj trebalo biti između pet i sedam centara kompetencija, raspoređenih po cijeloj zemlji, ističu u Ministarstvu, piše Poslovni dnevnik.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.