Hrvatsko selo ustalo protiv ukrajinskog milijardera, šuška se o razlogu: 'Nije bilo tako'

Ne pamti se da je neka građanska protestna incijativa u Hrvatskoj ostvarila tako brz uspjeh poput one nedavne u Velikoj Ludini pokraj Kutine. Tamo je naime bila planirana gradnja pogoleme klaonice peradi, uz popratnu kafileriju, u investiciji Perutnine iz Ptuja, odnosno MHP grupe vlasnika Yuriya Kosiuka, ukrajinskog milijardera. No mještani tog i nekoliko susjednih sela uznemirili su se zbog nekih problematičnih činjenica u vezi s projektom. Prvo, doznali su da bi pogon koristio vodu iz sliva tamošnje rječice Česme, ali bi i tzv. pročišćenu otpadnu tekućinu izlijevao natrag direktno u nju.

Budući da je posrijedi vodotok izuzetno skromnog kapaciteta, oni smatraju da predviđena dva industrijska zdenca potencijala 80 litara u sekundi, te otprilike 840 milijuna litara otpadne industrijske i sanitarne tekućine godišnje, ne računajući oborinsku u krugu pogona, enormno ugrožavaju taj sliv. Posrijedi je rječica koja ljeti ponekad gotovo i presušuje. "Bojimo se da bi drastično opala razina podzemnih voda, pa bi presušili i zdenci koje ovdje mnogi koristimo", rekla je za Deutsche Welle Kaya Perčić, predstavnica Građanske inicijative protiv izgradnje klaonice.

"Osim toga, Česma se nedaleko odavde ulijeva u Lonju", napomenula je ova inženjerka krajobrazne arhitekture, "a ona zatim ulazi u Park prirode Lonjsko polje koje je, kao iznimno važno stanište mnogih vrsta ptica i riba, zaštićeno u okviru europske mreže Natura 2000. O tome već dovršena Studija o utjecaju na okoliš uopće ne vodi računa, baš kao ni o tolikim OPG-ovcima koji ovdje živimo od ekološke proizvodnje povrća i voća". Za mišljenje su upitali i ravnatelja PP Lonjsko polje koji navodno nije bio niti formalno upoznat s projektom, dok mu o njemu nisu javili iz inicijative u Velikoj Ludini.

FOTO: Željko Hajdinjak/CROPIX (ilustracija)

Loši efekti projekta

"Točno je, nismo bili obaviješteni", izjavio je ravnatelj Domagoj Šejatović za DW, "valjda zato što se objekt ne bi nalazio u granicama obuhvata Parka prirode. I ne mogu tvrditi bi li doista štetio, jer nisam imao uvid u podatke, pa mi je teško sa sigurnošću reći što bi se moglo dogoditi u praksi. No razumijem iskazanu bojazan lokalnog stanovništva. Stoga načelno mogu reći da nismo zadovoljni takvim pristupom, i da ne podržavamo razvoj projekta na taj način". Ali teško je ne posumnjati u loše efekte projekta, jer je Građanska inicijativa otkrila i to da bi mjerne stanice za onečišćenje proradile tek nakon započinjanja proizvodnje.

"Pored eutrofikacije tj. prezasićenja vodotoka i podzemnih voda organskom tvari", rekla je između ostalog Perčić, "postoji i opasnost od ogromnih emisija CO2 i drugih štetnih tvari. Studija navodi gotovo 17 tona emisije godišnje, a čitava općina danas generira oko pet tisuća tona. S tim da bi pogon bio udaljen 50 metara od prve kuće, i 450 metara od dječjeg vrtića i škole. Naš OPG udaljen je oko jedan kilometar, ali mi organski uzgajamo povrće i za osjetljivije kupce, npr. majke s malom djecom. Tome bi dakle neminovno bio kraj".

Povrh svega, uz klaonicu za 225 tisuća pilića i druge peradi na dan, te kafileriju s kapacitetom od predviđenih 141 tone spaljenih životinjskih ostataka dnevno, upada u oko planirani rast cestovnog prometa. Po službenim projekcijama, MHP grupa prouzročila bi cirkulaciju od dodatnih 560 osobnih automobila zaposlenika, šest autobusa, 94 kamiona za dovoz peradi i repromaterijala, te za odvoz gotovih proizvoda, uz 15 vozila ostalih pomoćnih djelatnosti. Uostalom, tamo bi se zaposlilo oko 1200 radnika, pa ne čudi toliko prometovanje, uz veliki kapacitet proizvodnje.

FOTO: Željko Hajdinjak/CROPIX

Odmah organizirana peticija

S tim na umu peticiju protiv gradnje potpisalo je ovih dana, i to u hipu, oko 1100 stanovnika općine koja broji .283 stanovnika. Općinski načelnik Dražen Pavlović zatim je bez oklijevanja zaustavio projekt, iako je u komunikaciji za DW iskazao razmjerno nezadovoljstvo takvim razvojem događaja. Prenio je da se čuo već i s predstavnicima investitora, da su reagirali vrlo suzdržano i uljuđeno, ali uz evidentnu razočaranost. Općina neće snositi nikakve izravne ugovorne sankcije zbog prekidanja projekta, pored gubitka dva milijuna eura od zaustavljene prodaje zemljišta, i 100 tisuća eura godišnjeg prihoda od komunalnog doprinosa, a Pavlović spominje i gubitak dijela razvojne perspektive ovog kraja.

Tamo je dakle nametnut jasan dojam po kojem je glavni prigovor mještana tog moslavačkog sela bila pretpostavka dovođenja 1200 stranih radnika, s obzirom na to da domaćih na raspolaganju u blizini jednostavno nema. "Ne znam zbog čega je to istaknuto, ali nije bilo tako. Brinu nas općenito ciljani resursi, a to su primarno ekološki. No dovođenje velikoga potrebnog broja radnika sa strane, bez obzira na porijeklo, zaista je bilo jedno od pitanja koja smo postavili. Jer, nema adekvatnog kapaciteta za njihov smještaj, kao i potencijalno njihovih obitelji, uz očekivanu prometnu zakrčenost", izjavila je Kaya Perčić.

Slovenska tvrtka povukla nepopularan potez, ovo će doći i kod nas: 'Jeftino, a ne znaš što jedeš'

Neku drugu lokaciju za svoj pogon tako će, po svemu sudeći, morati pronaći MHP grupa čije ime, inače, predstavlja kraticu za engleski izraz "many happy people", a u prijevodu na hrvatski – puno sretnih ljudi. Jednostavno, u Velikoj Ludini se pokazalo da puno ljudi nisu ni najmanje sretni u vezi s tim projektom. "Ovakvo megalomansko postrojenje opravdano zabrinjava mještane općine Velika Ludina i susjednih naselja jer bi neminovno donijelo niz negativnih utjecaja na okoliš u kojem žive", rekao je na koncu Marko Košak, potpredsjednik Zelene akcije, najveće hrvatske ekološko-aktivističke organizacije koju je Građanska inicijativa iz Velike Ludine pozvala na suradnju.