VELIKI USPJEH

Hrvatsko-francuski genetičar Miroslav Radman predstavljen kao strani član američke Nacionalne akademije znanosti

Autor

av/h

Hrvatsko-francuski genetičar i molekularni biolog Miroslav Radman predstavljen je na svečanosti američke Nacionalne akademije znanosti (NAS) kao jedan od 17 novih stranih članova te ugledne znanstvene ustanove.

29.04.2019. u 13:47
Ispiši članak

Ceremonija tijekom koje je prethodno predstavljeno 78 domaćih članova, sastojala se od upoznavanja s novim članovima s novi i njihova upisa u Registar članstva, koje je, kako ističu u NAS-i, "široko prihvaćena oznaka izvrsnosti u znanosti i smatra se jednim od najviših priznanja koju znanstvenik može primiti“.

Radmanove nedavne studije promijenile su pogled na funkciju stanica, starenje i preživljavanje, s DNA-centrističkih na protein-centrističko shvaćanje, što ima za cilj ublažavanje bolesti povezanih sa starenjem, stajalo je na platnu iza pozornice dok se Radman svečano upisivao u Registar članstva.

NAS-u trenutno broji oko 2300 članova i 460 stranih suradnika, od kojih je oko 190 primilo Nobelove nagrade.

Radman se u nekim od svojih revolucionarnih radova bavio prepravkama DNA, rekombinaciji i mutaciji te njihovom utjecaju na biološku evoluciju i ljudsko zdravlje, kaže se u njegovoj NAS-inoj biografiji i posebno ističe da je poznat po sljedećim otkrićima.

Posebno se ističe njegovo otkriće SOS odgovora na oštećenje DNA, s Evelynom Witkinom, osobito u vezi s nastankom mutacija. Također, naglašava se njegovo  otkriće popravka neusklađenosti DNA, s Matthewom Meselsonom i Robertom Wagnerom, odnosno ključnog sustava uređivanja DNA. Taj sustav osigurava vjernost replikacije i rekombinacije DNK, te razvija genetske barijere između blisko srodnih vrsta. Američka akademija također ističe nedavno utvrđivanje uloge oksidativnog oštećenja proteina u staničnoj otpornosti, kao i bolesti povezane sa starenjem.

M. Radman rođen je 1944. u Splitu, odrastao je na otoku Hvaru, pohađao je srednju školu u Splitu, diplomirao biologiju na Sveučilištu u Zagrebu (1966.), a 1969. doktorirao molekularnu biologiju na Sveučilištu u Bruxellesu.

Radman je 1983. u Parizu postao direktor istraživanja u francuskom CNRS-u, 1998. profesor stanične biologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Parizu-5, a 2013. se kao profesor emeritus preselio u rodni Split gdje je 2004. godine osnovao privatni neprofitni Mediteranski institut za istraživanje života (MedILS), kako bi proučavao biologiju starenja i bolesti povezanih s dobi, kaže se.

Izabran ja u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, Francusku akademiju znanosti, Svjetsku akademiju znanosti i umjetnosti, Europsku akademiju znanosti, Europsku akademiju za mikrobiologiju, Američku akademiju znanosti i znanosti i Američku nacionalnu akademiju znanosti.

Hrvatsko mikrobiološko društvo objavilo je na svojim stranicama vijest o izboru Radmana u NAS i čestitalo mu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.