Hrvatsko civilno društvo između politike i svoje misije: EU projekti mogu postati i zamka

I dok je jasno kako mnogi protagonisti civilnog društva nisu skloni previše se isticati i javno kritizirati one od kojih očekuju financijsku podršku svojim aktivnostima, zanimljivo je kako ni institucije zadužene za civilno društvo nisu previše transparentne.

Resorno Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u cijelosti je ignoriralo upit o poslovanju udruga, iako upravo ono vodi njihov registar.

Dio podataka je objavljen, ali za najažurnije podatke, koji nisu javno dostupni, morao sam potražiti druge izvore.

FOTO: Unsplash

Netransparentnost odgovornih institucija

Vladin Ured za udruge odgovorio je na postavljene upite i iznio brojke koje prosječnim građanima nisu vidljive ili jasne, ali zanimljivo je kako Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kojoj je na čelu upraviteljica Cvjetana Plavša-Matić nije pokazala interes za razgovor o ovoj tematici. Dodatno poražavajuća je i činjenica što i neki članovi Upravnog odbora su ili ignorirali upite o poslovanju organizacija civilnog društva ili su otvoreno rekli kako nemaju pravi uvid u njihovo poslovanje.

Ministarstvo branitelja pozitivan primjer

S druge strane, dobar je primjer suradnje Ministarstvo hrvatskih branitelja, koje iako nije zaduženo u cijelosti za taj sektor, surađuje s dijelom udruga koje se bave tematikom hrvatskih branitelja i otvoreno su govorili o važnosti civilnog društva.

“Ministarstvo hrvatskih branitelja s udrugama iz Domovinskog rata ostvaruje partnersku suradnju u provođenju skrbi za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji te stradalnike iz Domovinskog rata, koja uključuje financijsku podršku udrugama, provođenje različitih programa i projekata Ministarstva, obilježavanje značajnih obljetnica i prigodnih nadnevaka vezanih za Domovinski rat, provođenje zajedničkih planiranih aktivnosti Ministarstva i udruga poput hodočašća unutar i izvan RH i sl.

Udruge iz Domovinskog rata su od iznimne važnosti za uspješno obavljanje poslova i zadaća iz nadležnosti Ministarstva te je suradnja Ministarstva s udrugama ugrađena i u Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, čl. 168. st. 1., kojim je utvrđeno kako Ministarstvo radi očuvanja i zaštite digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u društvu te prevladavanja i ublažavanja posljedica Domovinskog rata, s posebnom pozornošću prati rad udruga iz Domovinskog rada, vodi evidenciju o udrugama iz Domovinskog rata, potpomaže njihov rad i djelovanje te u suradnji s udrugama iz Domovinskog rata kontinuirano unaprjeđuje kvalitetu života hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

Stoga je Ministarstvo poseban naglasak stavilo na osnaživanje i podizanje učinkovitosti rada i djelovanja udruga iz Domovinskog rata te je 2017. godine uspostavilo suradnju s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva u okviru koje je financirano 120 institucionalnih podrški, udruge su uključene u 9. centar znanja, a od 1. siječnja 2024. ostvaruju sustavnu podršku na tri razine koja se dodjeljuje u kontinuitetu.

Uz to, Ministarstvo, financira/sufinancira aktivnosti udruga koje provode u području promicanja vrijednosti Domovinskog rata i psihosocijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata, i to po javnom pozivu kojeg provodi na godišnjoj razini, a po kojem se financira oko 350 aktivnosti više od 150 udruga”, ističu u Ministarstvu kojem je na čelu potpredsjednik Vlade Tomo Medved i sam inače istaknuti hrvatski branitelj.

“U cilju osvještavanja javnosti i očuvanja sjećanja na Domovinski rat i braniteljsku populaciju, posebnu pozornost pridajemo obilježavanju obljetnica ratnih događanja i stradavanja u Domovinskom ratu te prigodnih nadnevaka vezanih za Domovinski rat, za što Ministarstvo provodi javni poziv po kojem na godišnjoj razini financira oko 500 aktivnosti više od 300 udruga.

Od značajnih zajedničkih planiranih aktivnosti na godišnjoj razini Ministarstva i udruga iz Domovinskog rata ističemo hodočašće u Mariju Bistricu, na kojem svake godine u organizaciji Ministarstva, uz pripadnike HV-a i policije, sudjeluje više od 1000 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, te hodočašće u Lourdes, na kojem godišnje sudjeluje do 100 hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata. Ova hodočašća organiziraju se u suradnji s Vojnim ordinarijatom u RH”, pojašnjavaju iz Ministarstva hrvatskih branitelja.

Još uvijek previše mana

Usporedba stanja civilnog društva u europskim zemljama pokazuje da Hrvatska nije izuzetak prema veličini tog sektora, iako se nalazi u gornjem dijelu s obzirom na broj stanovnika. Za razliku od SAD-a u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena kultura doniranja među građanima i pravnim subjektima, no ipak donacije (primarno od države i jedinica lokalne uprave te inozemnih izvora) i dalje čine najznačajniji, nedovoljno transparentan, izvor financiranja organizacija civilnog društva.

Zamke EU financiranja

Posljednjih godina su izuzetno značajni i europski fondovi kao izvor financiranja, iako oni predstavljaju zamku jer ako se neprofitni sektor okrene isključivo projektnom financiranju može završiti u pretjeranoj projektizaciji i na neki način zapostaviti svoju izvornu misiju zbog obveza prema EU projektima, upozorava Danijel Baturina, profesor na katedri Socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koji izuzetno pozitivno ocjenjuje ulogu organizacija civilnog društva na području socijalnih politika, odnosno poboljšanja položaja pojedinih kategorija građana.

Štetan utjecaj politike na civilno društvo

Na nešto slično javno je još prije nekoliko godina upozorio i Gojko Bežovan, profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu, kazavši, među ostalim, kako je Hrvatska “zemlja bez tradicije socijalnog udruživanja, bez tradicije socijalnog poduzetništva, a to se i ne promiče kod nas iako se to stalno ističe u programima Europske unije”. Stanje se naravno nešto popravilo od tada, ali ne dovoljno, jer se i dalje dio organizacija civilnog društva ne uspijeva otrgnuti od utjecaja bliskih im političkih stranaka, pa prema riječima čelnika Partnerstva za društveni razvoj Munira Podumljaka vrlo često djeluje tek kao “megafon svojih političkih patrona”.

*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.

**Tekst je nastao u okviru projekta "Proračunske pijavice ili posljednje utočište deprivilegiranih" i objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz "programa poticanja novinarske izvrsnosti".