'PRIORITET JE POVRATAK MLADIH'

Hrvatski izvoznici o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti: Potrebni su transparentni kriteriji za projekte i izvođače

Autor

ig/h

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) traži krajnje transparentne kriterije za izbor projekata i način odabira izvođača, definiranje kriterija koji će zaštiti domaće gospodarstvo, a među prioritetima je i povratak više stotina tisuća mladih u Hrvatsku, ističu u srijedu iz Hrvatskih izvoznika u osvrtu na NPOO.

14.04.2021. u 15:56
Ispiši članak

Hrvatski izvoznici navode kako pozdravljaju Nacrt NPOO-a 2021.-2026. usmjerenog na jačanje ekonomske i socijalne otpornosti hrvatskog gospodarstva, odnosno "ublažavanje socijalnih i ekonomskih učinaka krize te na doprinos zelenoj i digitalnoj tranziciji", jer su dijelom uvažene brojne njihove preporuke i zahtjevi koje su proteklih godina upućivali Vladi. 

No, upozoravaju i kako se postavlja više pitanja i nedoumica oko planirane alokacije raspodjele sredstava predviđenih komponenta NPOO-a, od čega bi 54 posto trebalo biti usmjereno u gospodarstvo. 

"Jesu li definirani ključni pokazatelji uspješnosti, provedene analize i kvantificirani učinci planiranih projekata na dugoročno održiv i harmoniziran rast i razvoj Hrvatske? (...) Planirana ulaganja obuhvaćena NPOO-om svakako će povećati hrvatski BDP u narednih šest do osam godina, ali dvojimo da će povećati dugoročnu stopu rasta BDP-a, odnosno da neće osigurati dugoročan održiv rast hrvatske ekonomije", navodi se u osvrtu koji su Hrvatski izvoznici uputili Vladi. 

Napominju i kako će većina projekata stvoriti dodatne troškove za sve sudionike u projektu što će inicirati potrebu za dodatnim izvorima financiranja. "Ti tzv. prikriveni troškovi, kao i troškovi održavanja će se teško moći financirati bez usporednog i harmoniziranog rasta u proizvodnom i izvoznom sektoru, odnosno prerađivačkoj industriji. To vrijedi za projekte i reforme iz svih sektora od energetike, javne uprave, zdravstva,…do pravosuđa", zamjećuju. 

Stoga poručuju da kod konkretnih projekata ne smijemo ostati fokusirani samo na kratkoročne koristi, nego treba uzeti u obzir i dugoročnu komponentu, i u tom kontekstu sagledati stvarne neto efekte korištenja planiranih sredstava i izbor projekata koji osiguravaju multiplikaciju pozitivnih neto efekata kroz iduće desetljeće do dva.

"Kriteriji za izbor projekata kao i način odabira izvođača moraju biti krajnje transparentni i dostupni općoj javnost, uz 'pravila igre' koja se neće mijenjati u hodu. Samo tako može se smanjiti nivo korupcije koja će nažalost biti prisutna jer se radi o enormno velikim novčanim iznosima", ističu Hrvatski izvoznici.

Njihov je dojam i "zanemarenost domaće proizvodno izvozne prerađivačke industrije u NPOO-u".

"Digitalizacija i zelena ekonomija uz predviđeni nivo sredstava za velika, mala i srednja poduzeća, neće biti dovoljni pokretači za snažan iskorak u razvoju i napretku domaće industrije. Istodobno, kako je po NPOO-u predviđeno, projekti usmjereni na infrastrukturu, energetiku, graditeljstvo i turizam neće pridonijeti značajnom poboljšanju loše strukture hrvatskog gospodarstva", zamjećuju u udruzi izvoznika.

Nužnim smatraju i definiranje kriterija koji će zaštititi domaće gospodarstvo.

"U realizaciji velikih i složenih projekata dominantan dio povučenih sredstava završit će s vremenom u inozemstvu - u rukama inozemnih poduzeća koja će na natječajima dobiti posao - bilo zato što alternativnih nema u Hrvatskoj, bilo zato što će imati konkurentnije ponude i kapacitet za uključivanje u velike projekte. A takva velika inozemna poduzeća, koja su već danas nositelji sličnih projekata u RH, tek u maloj mjeri pridonose poboljšanju ekonomske pozicije domaćih podizvođača i dobavljača, koji se često nalaze u ekonomski i ugovorno neprimjereno podređenoj poziciji", upozoravaju. 

Postavlja se i pitanje radne snage, a Hrvatski izvoznici "smatraju domoljubnom obavezom da se značajan dio sredstava iz NPOO-a iskoristi za programe povratka mladih iz inozemstva".

Osvrću se i na pojam "bespovratnih sredstava", uz objašnjenje da će najveći dio povučenih sredstava Hrvatska financira i financirat će u budućnosti uplatama sredstava u korist proračuna EU, pa je još važnije da se sredstva NPOO-a maksimalno efikasno iskoriste. 

Smatraju i da bi bilo korisno da jedan dio sredstava namijenjen Hrvatskoj bude stavljen na raspolaganje, ne po općoj formuli na razini EU, nego s obzirom na specifičnosti zemlje.

"Dva prioriteta korištenja sredstava se s tim u vezi trebaju uvažiti  - povratak više stotina tisuća mladih u Hrvatsku; jačanje robnog izvoza i usluga vezanih uz inovativnu industrijsku proizvodnju prilagođenu zahtjevima zelene ekonomije i digitalne transformacije", zaključuje se u osvrtu koji potpisuje predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago.

Sabor: S jedne strane pohvale s druge zamjerke na NPOO

Klubovi saborske većine hvalili su u srijedu Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) do 2026., oporbeni su imali niz zamjerki, ali i prijedloga kako ga poboljšati, dok su svi suglasni da je Plan, s projektima vrijednim 49 milijardi kuna, prilika za gospodarski zaokret.

Ključni dokument za razvoj Hrvatske ne smije biti utočište za propale projekte, ističe Marija Selak Raspudić (Most) i nudi prijedloge za unaprjeđenje Plana, među kojima uključivanje prerađivačke industrije, stvaranje pretpostavki za elektroničko glasovanje.

Trebalo bi 50 posto novca usmjeriti u privatni sektor, dodaje Zvonimir Troskot (Most), dok Nikola Grmoja smatra da će se, možda, razvijati samo dvije grane, građevinarstvo i industrija.  

Profitirat će svi segmenti hrvatske industrije, kaže ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.

Selak Raspudić je zanimalo i koje će građevinske tvrtke odrađivati projekte, jer su velike već propale, te po kojim će kriterijima privatnici dobivati sredstva iz NPOO-a.

Ministar u prvom slučaju spominje Radnika iz Križevaca, potvrđuje da su automobili Rimac i biorafinerija u Sisku prepoznati kao projekti izuzetne važnosti.

Tomislav Tomašević (ZLB) nezadovoljan je što su zastupnici dobili samo sažetak NPOO-a i to kratko prije slanja u EK. Još jesenas smo tražili raspravu o NPOO-u, no nismo znali da ćemo trebati čekati travanj i da ćemo onda dobiti sažetak, dobili smo ga jer NPOO očito nije gotov, dosta projekata se reciklira i prepisuje, tvrdi zastupnik.

Naglasak stavlja na zelenu industriju, no kaže kako iz Plana ne vidi kako se ona potiče. Vidim ozelenjivanje postojeće industrije, ali to nije isti kao razviti zelenu industriju, kaže Tomašević koji navodi i kako nije jasna podjela šest milijardi kuna za obnovu od potresa.

NPOO ima izrazito prisutnu i zelenu i digitalnu komponentu, odgovara mu Čorić i opetuje kako Plan ima za cilj omogućiti domaćem gospodarstvu oporavak, održivi razvoj i otpornost nacionalne ekonomije, osigurati reforme i investicije koje će u budućnosti omogućiti da eventualni egzogeni šok dočeka što spremnija.

Tulio Demetlika (Klub IDS-a) smatra da će NPOO bit će još jedan u nizu propuštenih prilika za strateški zaokret i poticanje rasta i razvoja "jer će država ugrabiti veći dio kolača”.

Tvrdi da je podatak o 54 posto ulaganja u gospodarstvo manipulacija podacima jer se većina odnosi na javni sektor odnosno infrastrukturne projekte, a ne privatni sektor.

Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti) zamjera što u planu nema ni "d" od demografske obnove, a tvrdi i da od milijardi eura kojima se premijer hvali dosad nismo dobili ništa.

Upozorava i da to nije poklonjen novac već posuđen koji ćemo godinama vraćati, dok na tvrdnje da smo najbolje prošli odgovara kako je tako jer smo "najjadnija država EU”.

Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) ističe  da taj novac nije bilo lako osigurati i da ga ne treba podcjenjivati, kao i napor premijera da se to postigne.

"A mi slušamo okapanje dokonih saborskih zastupnika koji se igraju imenom suverenosti ove zemlje a o tome pojma nemaju”, rekao je Pupovac reagirajući na Zekanovićevo pozivanje na suverenost.

"'Milodar' Pupovac je potpuno odlepio i kako nije neugodno HDZ-ovcima i Plenkoviću da ih brani 'Milodar' Pupovac u Saboru'? uzvratio je Zekanović zaradivši tri opomene i oduzimanje riječi.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.