EUROPSKI PLAN VANJSKIH ULAGANJA

Hrvatske tvrtke imaju značajne mogućnosti za snažniji iskorak na strana tržišta

Autor

rj/h

Europski plan vanjskih ulaganja (EIP) otvara značajne mogućnosti za snažniji iskorak hrvatskih tvrtki i poduzetnika na tržišta europskog susjedstva i Afrike, istaknuto je u petak na konferenciji u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

08.06.2018. u 15:29
Ispiši članak

Povjerenik Europske komisije (EK) za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica kazao je da EIP pruža nove mogućnosti i pogodnosti za proširenje poslovanja i ulaganja izvan EU-a, a tim planom se potiču održiva ulaganja u Africi i europskom susjedstvu. Krajnji mu je cilj stvoriti dostojna radna mjesta i povoljnije gospodarsko okruženje u tim zemljama, kao i otvarati nova tržišta za europske ulagače. 

Podsjetio je da su prije gotovo tri godine 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda (UN), uključujući i Hrvatsku, prihvatile ambiciozni sporazum za okončanje siromaštva, kao i 17 ciljeva za održivi razvoj, Agendu 2030.

Napominje da ispunjavanje takvog programa za pomoć zemljama u razvoju zahtijeva i značajno povećanje sredstava za financiranje, kao i diverzifikaciju izvora, što znači i suradnju s privatnim sektorom na europskoj i lokalnoj razini.

Iako je EU najveći svjetski pružatelj razvojne i humanitarne pomoći, Mimica ističe da proračunska sredstva kojima se raspolaže za ukupni globalni razvoj nisu dovoljna za "široku paletu ciljeva kojima se želi dostići održivi razvoj".

Trenutno, navodi Mimica, iz europskog proračuna se četiri milijarde eura "kombinira sa snagom međunarodnih financijskih institucija", a s ciljem osiguravanja što povoljnijih uvjeta kreditiranja za investicije. Taj bankarsko-financijski stup EIP-a uključuje i europska jamstva koja se aktiviraju u slučajevima nepovoljnih scenarija oko ulaganja, a za taj garancijski sustav je do 2020. predviđeno 1,5 milijardi eura.

"Očekujemo da bismo s ove četiri milijarde eura mogli generirati i potaknuti 10-11 puta više stvarnih ulaganja u Afriku i europsko susjedstvo, odnosno 44 milijarde dodatnih ulaganja do 2020. godine", rekao je Mimica.

EIP predviđa i tehničku pomoć u identifikaciji najboljih ulagačkih projekata, kao i pomoć, a po potrebi i pritisak na zemlje u razvoju, a s ciljem stvaranja gospodarskog i političkog okruženja koje će jamčiti predvidiljivu ulagačku klimu.

Mimica ističe da EU ulazi u važno razdoblje rasprava o europskom proračunu za sedmogodišnje razdoblje, a kaže da bi u tom razdoblju željeli produžiti trajanje i povećati kapacitete EIP-a. Procjenjuje da će četiri milijarde eura iz europskog proračuna za poticanje vanjskih ulaganja u budućnosti biti znatno povećane.

Kaže da je više načina na koje zemlje članice, pa tako i Hrvatska, mogu sudjelovati u EIP-u. Primjerice, vlade mogu izravno doprinijeti jamstvenom fondu, što mogu učiniti i drugi partneri i akteri iz privatnog sektora, a ta jamstva se mogu rezervirati za specifična tematska i geografska područja gdje se želi ulagati. Drugi način sudjelovanja je putem razvojnih banaka i agencija država članica, koje moraju proći proces procjene, a Mimica napominje da je Komisija pozvala upravo HBOR da krene s tim procesom. Također, svi zainteresirani hrvatski poduzetnici i tvrtke mogu izravno predložiti svoje investicije.

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić kazala je da na EIP-u treba raditi više te da se hrvatski gospodarstvenici i stručnjaci trebaju još više uključiti.

Napominje da sudjelovanjem u ovom planu hrvatske tvrtke dobivaju priliku da uz niži rizik (...) izađu na tržišta zemalja našeg istočnog susjedstva, poput Ukrajine, ali i u zemlje Afrike, posebice sjeverne.

"Time se potiče i jača cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, širi suradnja te trgovinska razmjena, a isto tako Hrvatska može ovakvim ulaganjima pridonijeti napretku zemalja u razvoju i ispunjenju globalnih ciljeva održivog razvoja", poručila je Pejčinović Burić.

Također, istaknula je da je EIP utemeljen i kako bi odgovorio na izazov migrantske krize, davanjem potpore onim zemljama koje su suočene odlaskom svojih građana, odnosno "ublažava ili smanjuje potrebu stanovnika tih zemalja za napuštanjem svojih domova".

Predsjednik HGK Luka Burilović je kazao da neke od zemalja Afrike i europskog susjedstva nisu nepoznanica našim poduzetnicima, pri čemu se prisjetio aktivnosti građevinskih i energetskih tvrtki u velikim infrastrukturnim projektima, prvenstveno u zemljama sjeverne Afrike.

"Nažalost, to je već davno prošlo vrijeme, ali ne znači da je suradnja prestala", napominje Burilović. 

Navodi da je Hrvatska u 2017. u Afriku izvezla roba vrijednosti 330 milijuna eura, a iako to čini samo 2,4 posto ukupnog hrvatskog izvoza, ohrabruje rast u odnosu na 2016. od 27 posto.  

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.