nakon raskida ugovora

Hrvatske ceste obznanile ključan kriterij za novog izvođača mosta

Autor

Direktno.hr

Direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić povodom raskida ugovora s tvrtkom Viadukt o građenju mosta kopno-otok Čiovo istaknuo je kako će prilikom odabira novog izvođača radova bitan kriterij biti sposobnost završetka projekta u što je moguće kraćem roku i da se nada da će novog izvođača odabrati u slijedećih 45 do 60 dana.

31.03.2017. u 15:05
Ispiši članak

Hrvatske ceste u petak su pokrenule proceduru raskida ugovora o građenju mosta kopno-otok Čiovo sa zagrebačkim Viaduktom.

"Sa žaljenjem mogu reći da smo nakon iscrpnih analiza koje smo radili zajedno s tvrtkom Viadukt i s Ministarstvom danas donijeli odluku da sukladno ugovoru o građenju pokrenemo proceduru raskida ugovora. S obzirom da je projekt došao u fazu da mi s njim dalje ne možemo upravljati, odnosno da ne upravljamo procesima koji su potrebni da bi kontrolirali projekt, morali smo donijeti takvu odluku imajući u potpunosti sliku i onoga što je napravljeno, a do sada je realizirano 57 posto radova na projektu", izjavio je Škorić u petak na konferenciji za novinare.

Istaknuo je pritom kako će na pregovarački postupak oko novog izvođača pozvati sve relevantne tvrtke koje mogu ponuditi neupitno financiranje projekta i kratke rokove završetka. 

"S obzirom da su se dogodile okolnosti na koje nismo mogli utjecati, Zakonom o javnoj nabavi imamo pravo na pregovarački postupak, na koji ćemo, s obzirom na strukturu radova koji su preostali, pozvati sve relevantne tvrtke koje su sposobne taj posao dovršiti u što je moguće kraćem roku. Nastojat ćemo ga provesti u slijedećih 45-60 dana, da dobijemo novog izvođača, da ga uvedemo u posao te da nakon toga krenemo punom žestinom u realizaciju projekta", kazao je Škorić.

Istaknuo je kako će novi rok biti bitan faktor u odabiru izvođača.

"Jedan od najvažnijih razloga za pokretanje ovog projekta je upravo bila prometna situacija u Trogiru, odnosno otoku Čiovu i jedan od bitnih elemenata kojeg ćemo gledati u tom postupku nadmetanja će biti rok", kazao je Škorić, dodavši kako se izgradnja neće oduljiti dalje od proljeća iduće godine. 

Na pitanje novinara hoće li tužiti Viadukt, Škorić je kazao kako su svi raskidi ugovora regulirani ugovorom o gradnji. Pojasnio je kako tvrtka kroz postupak, što je predviđeno i Zakonom o javnoj nabavi, ima bankovne garancije za izvršenje posla te da će postupiti sukladno zakonu, odnosno da će naplatiti garancije banaka.

Pritom je naglasio kako će imati razumijevanja za situaciju, pošto bankovne garancije vrijede do osmog mjeseca te ih neće odmah aktivirati, kazavši kako Viadukt ima 1800 zaposlenika za koje trenutno nisu isplaćene plaće i kako to predstavlja 'najveću noćnu moru predsjedniku Uprave Viadukta Krešimiru Mikoliću'. Dodao je kako im je Viadukt važan jer s njim surađuju i na drugim projektima.

Butković: Odluka nije bila laka

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je kazao kako raskid ugovora s Viaduktom nije bila laka odluka, ali da se radi o vrlo važnom, strateškom projektu za Hrvatsku. Kada smo postali svjesni da projekt neće biti gotov do sredine lipnja, moralo se naći "razumno, logično, jedino moguće, možda i malo bolno rješenje", rekao je Butković.

Interes je i HC-a i Vlade da se taj projekt dovrši, da se sačuva financiranje tog projekta jer ga sufinancira Europska unija i da projekt bude gotov što prije, do kraja ove godine, istaknuo je Butković.

Kako je napomenuo, Vlada i ministarstvo detaljno prate stanje u VIaduktu, izrazivši nadanje da će se situacija u toj tvrtki u idućim mjesecima konsolidirati.

"Po onom što vidim i čujem, dolaskom novog predsjednika Uprave, svi daljnji koraci u Viaduktu idu prema tome da se ta tvrtka stabilizira, a to je i interes Vlade. Međutim, most kopno - Čiovo, budući da je tvrtka u blokadi, se ne može nastaviti i jednostavno Hrvatske ceste i zbog spašavanja financiranja projekta moraju stvari pokrenuti na drugačiji način", kazao je Butković.

Novinarima se obratio i predsjednik Uprave Viadukta Krešimir Mikolić, čija se tvrtka od jučer nalazi u blokadi, kazavši kako vjeruje da je investitor razmotrio sve aspekte projekta i da su donijeli najbolju odluku da bi se projekt nastavio, odnosno da se građanima Trogira omogući što skorije korištenje tog mosta.

Kronologija zapleta  

Vrijednost izgradnje mosta kopno-otok Čiovo po podacima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture je oko 207,9 milijuna kuna, a iz fondova Europske unije sufinanciran je sa 176,7 milijuna kuna.

Viadukt je odabran za izvođača radova na mostu kopno-otok Čiovo u studenom 2014. nakon provedenog natječaja Hrvatskih cesta (HC), na kojem je sudjelovalo sedam ponuđača. Ugovor o izgradnji mosta potpisan je u veljači 2015. godine, s rokom dovršenja od 20 mjeseci, do kraja 2016. godine.

No, inženjeri Viadukta ubrzo uviđaju kako projekt predviđa izgradnju na tlu koje nije pogodno za temeljenje mosta pa Viadukt svojim sredstvima istražuje i traži novo tehnološko rješenje.  Dodatni problem nastaje zbog izrade čelične konstrukcije za koju je bio zadužena makedonska tvrtka Iskra u grčkom vlasništvu, koja nakon sloma grčkih banaka ostaje bez financijskog praćenja. 

Viadukt potom svojim sredstvima kupuje materijal za trećinu konstrukcije mosta i isporučuje ga Iskri kako bi nastavila s radom, no Iskra i dalje kasni. Stoga Viadukt dogovora isporuku preostale dvije trećina čelične konstrukcije s domaćim tvrtkama Đuro Đaković Industrijska rješenja i ZM Vikom. 

Rok za dovršetak radova pomiče se do sredine lipnja ove godine, no sredinom ožujka iz HC-a je objavljeno kako ih je tvrtka Viadukt izvijestila da radovi neće biti dovršeni sve do kraja godine te su poručili kako nije isključen niti raskid ugovora s Viaduktom.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.