ZELENA HRVATSKA

Hrvatska je treća u Europi prema bogatstvu flore, no mnoge su vrste ugrožene; nemojte brati ni visibabe

Autor

dd

Hrvatska zauzima treće mjesto u Europi prema bogatstvu flore, ako se usporedi broj vaskularnih biljaka s površinom državnog teritorija i to iza Slovenije i Albanije. No, mnoge su biljne vrste ugrožene, a prema Zakonu o zaštiti prirode u Hrvatskoj je strogo zaštićeno 768 svojta te zaštićeno njih 320.

 

23.04.2020. u 08:50
Ispiši članak

Potrebno je znati i razliku između strogo zaštićenih i zaštićenih biljnih vrsta. Strogo zaštićena biljna vrsta je rijetka ili ugrožena vrsta kojoj prijeti izumiranje na području Hrvatske ili je divlja svojta zaštićena na temelju međunarodnog ugovora. Zakon o zaštiti prirode zabranjuje branje, skupljanje, uništavanje, sječu ili iskopavanje samoniklih strogo zaštićenih biljaka i njihovih dijelova, osim u znanstvena istraživanja uz posebnu dozvolu.

Zaštićena biljna vrsta je osjetljiva ili rijetka svojta, kojoj ne prijeti izumiranje na području Hrvatske i nije ugrožena, ali ju je radi njezina izgleda lako zamijeniti s ugroženom divljom svojtom ili je divlja svojta zaštićena na temelju međunarodnog ugovora. Zaštićene se vrste smiju komercijalno iskorištavati, ali uz posebno dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode i u količini koja je propisana u izdanom rješenju, pri čemu su sakupljači dužni dostaviti izvješće o sakupljenim biljkama.

U ovom ćemo članku navesti neke strogo zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj, ali i one koje su zaštićene, poput proljetnica, što mnogi još uvijek ne znaju. 

Žuti srčanik

Biljka Žuti srčanik, a zove se još žuta sirištara, žuti encijan, žuta vladisavka, sirištara, srčanik, lincura, gencijana; lat. (Gentiana lutea) biljka je koja raste u alpskom i subalpskom pojasu, dok je u Hrvatskoj prisutna na Velebitu i u Gorskom kotaru. Među narodom je poznata jer je korijen biljke ljekovit i izrazito gorka okusa.

Žuti srčanik naraste do dva metra u visinu, s kopljastim do eliptičnim listovima dugim do 30 cm i širokim do 12 cm i cvate žutim cvjetovima.

Biljka se često koristila u pučkoj medicini kod problema s jetrom, loše probave, trbušnih infekcija, ali i kod anoreksije. Čaj od srčanika se pio kod slabokrvnosti jer se vjeruje da podržava stvaranje bijelih i crvenih krvnih zrnaca. Korijen biljke se mora sušiti po posebnome postupku, kako bi sačuvao visoku količinu kemijskih sastojaka i ljekovitu vrijednost. Uzrok ugroženosti su gubitak staništa i branje zbog uporabe u pučkoj medicini.

Mandragora

Strogo zaštićena biljka u Hrvatskoj je i Mandragora (Mandragora officinarum). Uzroci ugroženosti su isto sabiranje u narodnoj medicini i gubitak staništa. Svježe sušeni korijen sadrži otrovne alkaloide, opojnog i halocinogenog djelovanja, a u starovjekovnoj kirurgiji je služila kao anestezija.

Kroz povijest je služila i za ublažavanje reumatskih bolova i za smirenje, iako u velikim dozama može izazvati halucinacije i delirij. Korijen joj je specifičnog izgleda i ima čovjekoliku figuru. Zbog toga je korištena u ritualne svrhe, vradžbine i kao amajlija. Zbog specifičnog izgleda bila je metom praznovjerja jer se vjerovalo da korijen vrišti kad ga se izvlači iz zemlje i da može ubiti osobu koja ga izvlači.

Raširena je po Mediteranu; u Hrvatskoj, Italiji, Grčkoj, Turskoj, Španjolskoj, Maroku, Alžiru... U Hrvatskoj je ima u Konavlima, ali je kritično ugrožena.

Orhideja

Jedna od prekrasnih biljki koje mnogi uzgajaju i u svojim domovima je orhideja.

U Hrvatskoj samoniklo raste čak 176 vrsta i podvrsta orhideja (Orchidaceae), koje su sve Zakonom strogo zaštićene.

Jedna od najrjeđih orhideja Europe je Gospina papučica koja je jedna je od najsporije rastućih biljaka na svijetu. Treba čak šest do 11 godina da biljka stvori sjemenke. Sjemenke pak ne mogu klijati same jer ne posjeduju hranjive tvari potrebne za klijanje, već je u tlu nužna prisutnost posebnih gljivica. Glavni razlog ugroženosti je nekontrolirano sakupljanje.

Vrlo rijetke

Iako su orhideje najbrojnija porobica biljaka, individualno su vrlo rijetke. Većina njih su endemi, odnosno nastanjuju jedno manje ili veće područje i izvan njega se ne pojavljuju .Utjecajem čovjeka (krčenjem šuma, pretvaranjem livada u oranice) njihov se prostor sve više smanjuje, a to dovodi do izumiranja vrsta.

Zbog toga se danas provode određene mjere zaštite te je velik broj vrsta svrstan na IUCN – ovu listu zaštite (International Union for Conservation of Nature) ili je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode.

Hrvatska je svrstana među pet europskih sredozemnih zemalja s najvećom zastupljenošću orhideja.

Danas se mnogo zna o životnom ciklusu orhideja, pa ih je lako uzgajati i postale su jedne od najčešćih lončanica. Najlakše i najuspješnije možemo u sobnim uvjetima uzgojiti orhideje iz subtropske klime, jer se njihovo vrijeme mirovanja podudara s našom zimom.

Zaštićene proljetnice

Stiglo je proljeće, a s njima i proljetnice. No potrebno je znati da su i one zaštićene.

Osim visibaba najčešće se beru šumarice, proljetni drijemovac, pasji zub, jaglaci, ciklame, đurđice te razne vrste kukurijeka. No iz Ministarstva zaštite okoliša svake godine upozoravaju da za njihovo korištenje u komercijalne svrhe treba ishoditi dopuštenje Ministarstva.

Među proljetnicama su i strogo zaštićene vrste koje je zabranjeno brati, a to su velecvjetni kukurijek, kockavica, velika sasa i Blagajev likovac.

Ipak, većini je najinteresantnija visibaba koju ljudi zbog atraktivnog izgleda beru u prevelikim količinama i na način neodrživ za prirodu.
 

Ovaj članak je napisan u sklopu projekta 'Zelena Hrvatska' kojem je pokrovitelj  Hrvatska elektroprivreda (HEP).  Cilj  projekta je podizanje svijesti o važnosti očuvanja prirode i  bioraznolikosti. Očuvanje biljnih i životinjskih vrsta je važan temelj za ljudsko blagostanje, pa je njihova zaštita od posebnog interesa. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.