Hrvatska se time može pohvaliti, uveli smo to među prvima: Moglo bi vas jako iznenaditi

Cilj Europske unije je reciklirati najmanje 55 posto komunalnog otpada do 2025. Najbolje rezultate ostvaruju Njemačka, Slovenija, i Austrija koje odvajaju više od 60 posto. Komunalni otpad je ključno razvojno pitanje, a mi smo još itekako udaljeni od dostizanja europskih ciljeva u odvajanju, recikliranju i smanjenju količine nastalog otpada.

Jedan od velikih problema je razdvajanje biootpada, ali i prilikom recikliranja plastike javljaju se brojni upitnici nad glavom. Što se sve razvrstava u plastiku odnosno u žute spremnike, koji otpad se ne smije odlagati u plastični otpad i kako postupiti s otpadom od različitih materijala koji uključuju i plastiku. 

Recikliranje, ispravno odvajanje otpada i doniranje značajni su koraci prema zero waste konceptu života koji je jedino rješenje da sačuvate planetu Zemlju za buduće generacije. 

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Okrugli stol Zelene akcije

O tome problemu i kako ga riješiti uporno i konstantno upozoravaju iz Zelene akcije Hrvatska. Tako su imali i jednu zanimljivu raspravu i diskusiju na temu gospodarenja otpadom i kako postići da Hrvatska bude bez jednokratne plastike.

Nužno je uspostaviti dijalog i suradnju kako bismo kao društvo došli do zadovoljavajućeg rješenja za problem zagađenja jednokratnom plastikom. Zaključak je to okruglog stola u Novinarskom domu, u organizaciji Zelene akcije, na kojem su sudjelovali relevantni dionici okupljeni oko problema zagađenja jednokratnom plastikom. 

Cilj je bio raspravili trenutno zakonodavstvo vezano uz ambalažu, ambalažni otpad i jednokratnu plastiku s posebnim naglaskom na sustav povratne naknade i povratne ambalaže te primjere dobre prakse sustavnog uvođenja ponovne uporabe. 

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Jača provedba zakona 

U prvoj panel raspravi sudjelovale su: Ana-Marija Mileusnić, voditeljica kampanje protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Zelenoj akciji, Gordana Pehnec Pavlović iz Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore i Petra Andrić, programska voditeljica organizacije Greenpeace u Hrvatskoj. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, najključniji dionik rasprave o zakonodavstvu, nije se odazvalo na okrugli stol.

Razgovaralo se o provedbi i primjeni trenutno važećeg zakonodavstva te o prijedlogu novog Pravilnika o ambalaži, ambalažnom otpadu, ribolovnom alatu i jednokratnoj plastici. Predstavnice udruga istaknule su pozitivne strane zakonodavstva, poput zabrane određenih jednokratnih plastičnih predmeta i laganih plastičnih vrećica, proširenja sustava povratne naknade te poticanja prakse ponovne uporabe ograničavanjem određenih ugostiteljskih objekata na korištenje višekratnog posuđa.

Međutim, smatraju problematičnim što se taj zakon na mnogim mjestima i dalje ne provodi, na što su prošle godine ukazale Državnom inspektoratu i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Kada bi se usvojili komentari udruga na javnom savjetovanju, Pravilnik bi mogao ispuniti razinu ambicije potrebnu za pozitivne promjene, smatra Zelena akcija. 

FOTO: Zelena akcija

Među prvima u Europi

Sektor za industriju, premda različitog stava po pitanju zabrana, također je pozdravio proširenje sustava povratne naknade, ističući važnost veće stope sakupljanja otpadne ambalaže te mogućnost dobivanja kvalitetnog reciklata koristeći lokalni izvor sirovine.

Ono što je problematično, istaknula je Pehnec Pavlović, je navodno poticanje "kružnog gospodarstva i inovativnih modela" koji se rješavaju birokracijom, a u praksi se ne koriste. Zaključila je kako za određene proizvode sasvim sigurno postoje bolji modeli ambalaže te da je industriji sukladno novim zahtjevima zakonodavstva potrebno osigurati i financijsku podršku za optimizaciju te eventualnu prenamjenu proizvodnje. 

Savjetnik za održivost tvrtke Tetra Pak pohvalio je činjenicu da je Hrvatska među prvim državama u Europi koja je uvela sustav povratne naknade. Usporedio ju je sa Slovenijom, u gotovo svim segmentima gospodarenja otpadom puno naprednijom državom od Hrvatske, koja takav sustav uvodi tek sada.

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Povećanje novčane naknade 

Kao primjer uspješnosti ovog sustava naveo je kako, usprkos općenito visokoj stopi prikupljanja odvojenog otpada, u Sloveniji stopa prikupljanja za limenke iznosi tek 40 posto, dok je to u Hrvatskoj visokih 80-90 posto. Smatra kako bi se ulaskom u sustav povratne naknade stopa prikupljene višekompozitne kartonske ambalaže također povećala, čime bi se povećala stopa reciklabilnosti i recikliranja.  

Direktorica Eko Ozre upozorila je na probleme koje bi mogli nastati prilikom prikupljanja ambalažnog otpada putem automata budući da još uvijek nisu prilagođeni. Problematičnom je ocijenila činjenicu što se i dalje većina ambalaže iz sustava prikuplja ručno, a samo manji postotak putem aparata. Zaključila je kako periodu prilagodbe sustava treba dati dovoljno vremena te da je nužno da svi obveznici uđu u sustav. 

S dovoljnim periodom prilagodbe složio se i predstavnik FZOEU koji smatra kako se aparate na vrlo jednostavan način može prilagoditi tako da budu pogodni za različite tipove ambalaže. Što se tiče povećanja cijene, većina se složila kako je ono nužno da postotak prikupljene ambalaže ne bi pao zbog nedovoljne motivacije za povrat. Minimalni iznos u ostatku Europske unije je 10 centi. 

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Primjeri Švedske i Litve

Zelena akcija smatra da je problem što je cijena depozita ugrađena u cijenu proizvoda te onda dolazi do efekta prividnog poskupljenja proizvoda iako se u praksi, nakon povrata ambalaže, taj iznos u potpunosti vraća potrošaču. Valjalo bi, po uzoru na Švedsku, odvojiti cijenu ambalaže od cijene proizvoda kako bi se izbjegao takav efekt. 

Osim sustava povratne naknade, raspravljalo se o tome kako treba unaprijediti sustav povratne ambalaže, koji se pokazao kao najodrživijom praksom gospodarenja otpadnom ambalažom s obzirom na to da je takva ambalaža ponovno punjiva te se tako produljuje njezin životni vijek. Do 2013. godine, istaknuo je FZOEU, postojale su poticajne naknade za ambalažu u takvom sustavu, međutim, 2015. godine te naknade su ukinute.

Ako želimo da takav sustav u potpunosti zaživi i da se unaprijedi, nužno je da se poticajne naknade vrate. Takav sustav mogao bi funkcionirati paralelno sa sustavom povratne naknade tako da, po uzoru na Litvu, se zajedno prikuplja i jednokratna i višekratna ambalaža. Takav sustav ambalaže mogao bi se proširiti i na proizvode poput vina ili mlijeka, što je primjer dobre prakse koji je istaknula Zelena akcija. 

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Primjeri dobre prakse

Okrugli stol završen je trećom panel raspravom u kojoj su sudjelovali: Lovro Turalija, predstavnik inicijative Zeleni Filozofski, Damir Batarelo, predstavnik URK-a (klub Močvara) te Dragica Mateković Rubić iz Udruge za nezavisnu medijsku kulturu. Oni su predstavili primjere dobre prakse sustavnog uvođenja prakse ponovne uporabe. 

Inicijativa Zeleni Filozofski je uz aparat za kavu u prostorijama svojeg fakulteta postavila policu za komunalne višekratne šalice te time spriječila nastanak otpada od jednokratnih čaša s udjelom plastike.

Iako takvoj inicijativi još treba da zaživi u potpunosti, glavna prednost je zajednica okupljena oko nje koja shvaća važnost smanjenja nastanka otpada. U klubu Močvara su na šank uveli višekratne polipropilenske čaše na kauciju, čime su smanjili ogromne količine plastičnog otpada nastalog nakon koncerata i ostalih zabavnih događanja.  

'Ponesi svoje'

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu unazad nekoliko mjeseci provodila je edukativne radionice za građane i građanke i ugostitelje naziva "Ponesi svoje". Putem radionica, građani i građanke su motivirali na nošenje svoje ambalaže, a ugostitelje educirali o tome kako da potaknu mušterije da donose svoju ambalažu, pritom zadovoljavajući zakonski propisane sanitarne uvjete.

Odvajanje otpada i dalje je veliki problem u jednom dijelu Hrvatske: Evo što je razlog

Nažalost, u nedostatku sredstava, edukativna kampanja provedena je samo na području Zagreba, stoga bi se trebao odrediti proračun za provođenje slične kampanje i na nacionalnoj razini. To je važno jer su građani i građanke, ali i ugostitelji pokazali izniman interes i volju za okretanje takvom model. 

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Zelenim koracima do zaštite okoliša” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.