EH...

Hrvatska se ovime ne može nikako pohvaliti: Objavljena porazna vijest za našu zemlju

Autor

jg

Europski prosjek godišnje zarade stanovnika je 28.217 eura, a manje od toga zarađuje prosječni stanovnik 18 europskih zemalja.

09.07.2024. u 07:18
Ispiši članak

Prosječne plaće u Europi značajno variraju od zemlje do zemlje pri čemu utječu na ekonomske politike zemlje. Do različitosti dolazi zbog specifičnih regulacija, zakona o radu, industrijskih sektora i ekonomske razvijenosti zemlje. Generalno govoreći, sjeverne i zapadne zemlje Europe imaju višu prosječnu zaradu, dok južne i istočne države prijavljuju manja primanja, no što pokazuju konkretne brojke?

Prosječna neto godišnja zarada izračunava se oduzimanjem poreza na dobit i socijalnih doprinosa od bruto godišnje zarade te zbrajanja tog broja s obiteljskim dodacima, zbog čega obiteljska situacija - bračni status i broj djece - utječu na neto zaradu, objašnjavaju iz Euronewsa čiji reporteri su proučili prosječnu zaradu osobe koja nije u braku i nema djecu, no u tablici na portalu nude i brojke za one koji su u braku i imaju djecu.

Daleko ispred svih na vrhu liste je Švicarska čiji se građani mogu pohvaliti s impresivnih 85.582 eura neto plaće, a s 30.000 eura manje slijede Island i Luxembourg u kojima je prosječna godišnja neto zarada stanovnika "samo" 53.885 i 49.035 eura. Više od 40.000 eura godišnje prosjek je i u Norveškoj, Nizozemskoj, Irskoj i Danskoj. 

FOTO: Unsplash

Evo kako stoji Hrvatska

Europski prosjek godišnje zarade stanovnika je, s obzirom na navedeno, relativno neimpresivnih 28.217 eura, a manje od toga zarađuje prosječni stanovnik 18 europskih zemalja. Stanovnici Italije, Španjolske, Cipra i Malte još prelaze granicu od 20.000 eura, a Hrvatska se može "pohvaliti" s 12.330 eura, čime zauzima četvrto mjesto od kraja s jednom od najnižih prosječnih plaća u Europi. Lošije od Lijepe Naše samo su Rumunjska, Bugarska i Turska čiji građani u prosjeku zarađuju manje od 9000 eura godišnje.

U nastavku istraživanja reporteri Euronewsa uračunali su i standard kupovne moći (PPS); umjetnu valutu koja koristi razlike u cijenama proizvoda, jer plaća od 2000 nije ista za osobu koja kruh kupuje za 50 centi i osobu u čijoj državi kruh košta nekoliko eura. I u ovom slučaju vodi Švicarska (47,403 PPS), no Nizozemska (38.856 PPS) i Norveška (36.288 PPS) smanjile su zaostatak, a Island je pao na sedmo mjesto. 

FOTO: Unsplash

U ovome Hrvatska dobro stoji

Njemačka je u poretku prema neto plaći zauzela tek deveto mjesto s nešto više od 38.000 eura, no prema PPS-u je na šestoj poziciji, a plasman je rastao i Austriji koja je po oba parametra za jedno mjesto prestigla Njemačku. Euronews objašnjava da zemlje sjeverne i zapadne Europe izvlače koristi iz snažnih ekonomija i napredne infrastrukture, kao i dobrih zakona o radu.

Novi podaci DZS-a pokazuju rast plaća: Što o ovome misle zaposleni u Hrvatskoj?

Situacija je nešto bolja i za Hrvatsku koja se uspjela popeti za jedno mjesto PPS-om od 16.782 eura, a nakon nje dolaze Bugarska, Latvija i Turska, uz napomenu da su podaci za Tursku ažurirani 2022. godine. Na samom začelju nalazi se Slovačka, čije su prosječne neto plaće 12.744 eura godišnje, a PPS 14.758. Ove brojke zorno prikazuju ekonomske razlike na kontinentu, naglašavaju iz Euronewsa.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.