Hrvatska se okreće plinu iz Azerbajdžana, Filipović i Plenković već vodili pregovore: Važno je imati još jedan dodatni dobavni pravac

Jutarnja magla nadvila se nad Kaspijsko jezero, koje zbog veličine i slankaste vode neki nazivaju morem. Na udaljenosti od 70 kilometara nalazi se plinsko polje Šah Deniz, površinom veliko kao dva najveća hrvatska otoka Cres i Krk zajedno.

Šest naftnih kompanija izvlači plin s dubine od 600 metara, pa ga utiskuju u cijevi koje se protežu do susjedne Gruzije. Odande idu kroz Tursku i Grčku do Albanije. Jedan krak zatim ulazi u Italiju dok se razmatra gradnja drugog koji bi išao preko Crne Gore i BiH u Hrvatsku.

"Hrvatska podržava taj projekt. Smatramo da je važno imati još jedan dodatni dobavni pravac gdje bi plin iz Azerbajdžana došao do Splita, do kuda ide naša plinovodna mreža", kazao je nedavno hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović za Hinu. 

On i premijer Andrej Plenković su o tom projektu razgovarali u siječnju s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim na forumu u švicarskom Davosu.

"Razgovarali smo tada i s predstavnicima Crne Gore, kontinuiramo vodimo razgovore i s našim prijateljima u BiH. Postoji veliki interes u tom smjeru pa vjerujem da ćemo u konačnici i napraviti taj projekt", dodaje Filipović.

Projekt poznat kao Jadransko-jonski plinovod razmatra se od 2012. godine kada su hrvatska tvrtka za transport prirodnog plina Plinacro i ministarstvo gospodarstva počeli sudjelovati na sastancima zainteresiranih zemalja. No u to vrijeme nije se krenulo u realizaciju jer je plin iz Rusije bio jeftiniji, a količina plina iz Azerbajdžana ograničena.

Sve se promijenilo pet mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

EU, koji je do tada 40 posto plina uvozio iz Rusije, okrenuo se ukapljenom plinu iz SAD-a, Norveškoj, Alžiru i Azerbejdžanu.

Petsto kilometara plinovoda do Splita

Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen potpisala je u srpnju sporazum o strateškom partnerstvu s predsjednikom Alijevim.

"Više od 10 europskih zemalja traži nas da povećamo isporuke", rekao je Alijev na političkom Globalnom Baku forumu.

Ta zemlja bivšeg Sovjetskog Saveza izvezla je 2019. godine ukupno 19 milijardi kubičnih metara plina, a ove godine planira isporučiti 24 milijarde.

"Polovica toga bit će izvezena u Europu", izjavio je Alijev koji je prošli mjesec posjetio Sarajevo.

Azerbajdžanski ministar energetike Parviz Šabazov Ogtaj kaže da im cilj nije samo povećati volumen postojećim partnerima,"nego dodati nove partnere, uključujući one na zapadnom Balkanu".

Jadransko-jonski plinovod od albanskog grada Fierija do Splita bio bi dugačak 511 kilometara.

Njime bi Hrvatska dobivala polovicu od ukupno pet milijardi kubičnih metara plina godišnje koliki bi bio njegov kapacitet, izvijestio je Plinacro na svojoj internetskoj stranici. Završetak projekta najavio je za 2025. godinu.

"O vremenskoj dinamici teško je sada govoriti jer se još uvijek obavljaju razgovori ali interes postoji u svim zemljama", kaže Filipović.

Uvezeni plin bi, kao i dio onog s LNG terminala na Krku, Hrvatska izvozila u zemlje EU-a jer bi te količine premašile domaću potrebu hrvatskih kućanstava i industrije.

Filipović napominje da se Hrvatska želi pozicionirati "kao energetsko čvorište ovog dijela Europe" i pomagati drugim zemljama u opskrbi.

Zemlja vatre, nafte i plina 

Polje Šah Deniz u Kaspijskom jezeru otkriveno je 1999. godine a crpljenje je počelo 2006. godine. 

Toghrul Velijev, analitičar Baku Research Instituta, smatra da Azerbajdžan može odande zadovljiti od pet do šest posto potreba EU-a za plinom. Europska komisija izvijestila je prošlo ljeto da će Azerbajdžan isporučivati 20 milijardi kubičnih metara u EU do 2027. godine.

"Ta izjava je preoptimistična za obje strane", kaže Velijev koji smatra da njegova zemlja može izvesti između 12 i 13 milijardi kubika u EU. 

Istovremeno na kružnim tokovima u Bakuu stvaraju se gužve. Ulice su prepune automobila jer litra najjeftnijeg benzina košta 0,53 eura. 

"Ovdje je gotovo sve sagrađeno novcem od nafte i plina", kaže taksist Orkhan dok prolazi između suprotnosti, blokova betonskih stambenih zgrada izgrađenih u vrijeme socijalizma i modernih trgovačkih centara u staklu. 

Na razglednicama Bakua nalaze se tri staklena hotela s 30 katova, izgrađena u obliku plamena.

"Azerbejdžan zemlja vatre", turistička je reklama koja se 2014. godine nosila na dresovima nogometnog kluba Atletico Madrida koji je dva puta igrao u finalu Lige prvaka.

Baku je bio jedan od stadiona na kojima se igralo europsko nogometno prvenstvo 2021. godine, a njegovim ulicama od 2017. godine voze se utrke Formule 1.

Kako bi se nastavila naftna ekspanzija kompanije bi trebale povećati ulaganja, no neke su suzdržane.

"Da bi kompanije bile zainteresirane za ulaganja u infrastrukturu i povećanje izvoza trebaju im ugovori na 20 do 25 godina, a ne pet godina", objašnjava analitičar Velijev.

Napominje da i inicijativa EU-a o smanjenju korištenja fosilnih goriva, uključujući prirodni plin, čini kompanije rezerviranima prema investicijama u infrastrukturu.

Vodik, rješenje ili obećanje?

Trenutno se u svijetu vodi rasprava o korištenju vodika koji bi se proizvodio iz obnovljivih izvora energije, a transportirao prilagođenim plinovodima.

"Vodik može biti rješenje, ali je on više obećanje", kaže Dimitar Lilkov, analitičar Centra za europske studije Wilfred Martens sa sjedištem u Belgiji.

Korištenje vodika je trenutačno ispod jedan posto u svijetu.

"U kratkom roku on nije rješenje pa će u nadolazećim godinama EU i dalje morati razmišljati kako uvoziti prirodni plin, te se povezivati na razne plinovode", smatra Lilkov koji je o tome govorio prije deset dana na gospodarskom forumu u Delfima.

Budućim cijevima Jadransko-jonskog plinovoda mogao bi ići i vodik u Hrvatsku.

"Zato će Plinacro upravo pri proširenju naše plinovodne mreže voditi računa da te cijevi budu spremne i za vodik. Moramo misliti i na budućnost. Sve što sada radimo razmišljamo kako iskoristiti na najbolji mogući način", napominje Filipović. 

Radovi na dubinama ogromnog Kaspijskog jezera nastavljaju se dok prolaznici bezbrižno šeću uz njegovu obalu. Stakleni šoping centar, u obliku propupalog cvijeta, privlači stanovnike Bakua u trgovine kakve se nalaze u zapadnoj Europi.

"Ovakvih modernih zdanja je sve više. A rast će u nebo i bivati sve luksuznije nastave li se izvoziti nafta i plin", kaže vozač Orkhan.