Hrvatska saznala veliku vijest iz Europe: Plenković je dobio jasan signal

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u rujnu porasla za 0,2 posto u odnosu na kolovoz kada je, prema revidiranim podacima Eurostata, pala za 1,1 posto. U EU proizvodnja je na pragu jeseni uvećana za 0,8 posto, nakon 0,9-postotnog pada u prethodnom mjesecu, prema revidiranom podatku.

Najviše je na oba područja uvećana proizvodnja u energetskom sektoru. U eurozoni uvećana je za 1,2 posto a u Uniji za 0,9 posto, nakon što je u kolovozu bila kliznula za 0,2 odnosno za 0,3 posto. Proizvodnja je porasla i u segmentu kapitalnih roba, za 0,3 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU, nakon kolovoškog pada za 1,9 odnosno za 1,3 posto.

Stabilizirala se i proizvodnja u segmentu intermedijarnih proizvoda, uz rast od 0,3 odnosno 0,4 posto, nakon što je u kolovozu blago kliznula na oba područja. U eurozoni je pak zabilježen pad u proizvodnji netrajnih potrošačkih proizvoda, za 2,6 posto u odnosu na kolovoz kada je gotovo stagnirala. Na razini Unije smanjena je za 0,4 posto, otprilike kao i u kolovozu.

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Rast proizvodnje

Sektor trajnih potrošačkih dobara u eurozoni bilježio je pak osjetno blaži pad u rujnu, za 0,5 posto. U kolovozu proizvodnja se bila smanjila za 1,7 posto. Na razini Unije proizvodnja trajnih potrošačkih dobara marginalno je pak uvećana, za 0,1 posto u odnosu na kolovoz kada se bila smanjila za 12 posto.

Među zemljama EU-a najveći je rast proizvodnje u rujnu na mjesečnoj razini zabilježila Danska, za čak 7,2 posto. Slijede Švedska i Grčka, gdje je uvećana za 5,3 odnosno za 4,8 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja porasla za 0,5 posto u odnosu na kolovoz, kada je bila uvećana za svega 0,1 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Hrvatska je tako u društvu Španjolske i Nizozemske gdje je proizvodnja uvećana za 0,4 posto te Portugala gdje je porasla za 0,6 posto. Najveći pad obujma industrijske proizvodnje bilježila je pak u rujnu Irska, za 9,4 posto. Slijedi Luksemburg gdje je smanjena za 5,7 posto. Godišnja usporedba pokazuje rast industrijske proizvodnje u eurozoni u rujnu za 1,2 posto, kao i u kolovozu, prema revidiranom podatku. U EU je uvećana za dva posto, gotovo dvostruko snažnije nego na kraju ljeta.

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Blaže nego u kolovozu

Najviše je na oba područja porasla proizvodnja u segmentu netrajnih potrošačkih dobara, premda osjetno blaže nego u kolovozu. U eurozoni uvećana je za 2,2 posto, a u EU za 4,5 posto, nakon rasta u kolovozu za 8,1 posto odnosno za 6,4 posto. Slijedi energetski sektor s rastom proizvodnje za 2,1 posto u eurozoni i za 1,2 posto u EU. U kolovozu bila se smanjila za 0,7 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,4 posto na razini Unije.

Porasla je i proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,1 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU. U kolovozu je kliznula za 0,1 posto u eurozoni dok je na razini Unije uvećana za 0,6 posto. Segment intermedijarnih proizvoda bilježio je pak stabilizaciju, uz rast proizvodnje za nekih 0,5 posto. U kolovozu bila se smanjila za 1,6 posto u eurozoni i za 1,2 posto u Uniji.

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Najbolji rezultati u Švedskoj

Izuzetak je bio tek segment trajnih potrošačkih roba, gdje je proizvodnja pala za tri posto u eurozoni i za 1,5 posto na razini EU-a. U kolovozu je bila smanjena za 2,6 odnosno dva posto. Na godišnjoj je razini u rujnu daleko najviše porasla industrijska proizvodnja u Švedskoj, za čak 14,7 posto, pokazali su podaci Eurostata. Slijede Danska i Grčka, s obujmom proizvodnje većim za 9,5 odnosno za 7,1 posto.

Plenković ima veliku vijest za mnoge Hrvate: 'Morate imati barem 25 godina'

Najviše je pak na godišnjoj razini i u rujnu smanjena industrijska proizvodnja u Bugarskoj, za 5,6 posto. Slijede Luksemburg i Litva s padom proizvodnje za 3,4 odnosno 2,3 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja kliznula za 0,1 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan. U kolovozu je pak bila porasla na godišnjoj razini za tri posto, pokazuju tablice Eurostata.