Hrvatska pred opasnim rubom: Stiglo upozorenje na opasnost koje ne smijemo ignorirati

Poslodavci kažu da je Hrvatska "u posljednjem trenutku spriječila probijanje proračunskog deficita od tri posto BDP-a", pri čemu je lokalna razina ostvarila deficit od 333 milijuna eura umjesto planiranog viška od 520 milijuna eura. "Promašaj od jedan posto BDP-a proizlazi iz prebrzog rasta rashoda središnje države - konsolidirana masa plaća rasla je 46 posto u dvije godine (od 2023.-2025.), a transferi stanovništvu i dalje rastu. Uz podbačaj prihoda od PDV-a u odnosu na plan od 381 milijuna EUR, Hrvatska bilježi jedno od najvećih pogoršanja proračunskog salda među svim članicama EU-a", kaže se u HUP-ovom tjednom analitičkom prilogu.

HUP upozorava da "takva fiskalna politika povećava rizik manjkova i smanjuje prostor za djelovanje u razdoblju usporavanja ili krize". Poslodavačka udruga predviđa da će Hrvatska "i u 2026. biti na rubu proboja zakonske razine deficita u EU-u od tri posto BDP-a", zbog gomilanja rizika za izvršenje proračuna po planu za 2026. godinu s obzirom na sporiji rast osobne potrošnje, izostanak oporavka u euro području, većih izdataka za masu plaća, obranu i zdravstvo te troška financiranja u euro području.

FOTO: Josip Bandic / CROPIX

Vladina prognoza inflacije mogla bi se pokazati preniskom

Napominju da je to projekcija temeljena na očekivanju suficita lokalne države, pa svaki manjak discipline na spomenutim stavkama rashoda lako može gurnuti Hrvatsku u proceduru prekomjernog deficita i, kako se navodi, "baš kao u periodu od 2014. do 2017. ugušiti razvojne mogućnosti".

Poslodavci u strahu zbog najavljenog poteza Vlade: 'Nemojte to raditi, odoše radna mjesta'

Potencijalna "sidra" za hrvatske javne financije su prema HUP-u očekivani ulazak u OECD kao i politička stabilnost u iduće tri godine tijekom kojih nema redovnih izbora, što podupire predanost fiskalnim reformama (uključujući migraciju poreznog tereta s dohotka na imovinu) i smanjenje strukturnog primarnog deficita na 0,4 posto do 2028. godine. Plan proračuna za 2026. temelji se na optimističnim pretpostavkama rasta BDP-a od 2,7 posto, kažu poslodavci i dodaju da HUP vidi nešto skromniji rast od 2,5 posto, zbog slabijeg okruženja u eurozoni, manjeg fiskalnog impulsa i hlađenja tržišta rada. Vladina prognoza inflacije od 2,8 posto bi se prema mišljenju glavnog HUP-ova ekonomista Hrvoja Stojića mogla pokazati preniskom s obzirom na nastavak snažnog rasta plaća i pritisaka na javnu potrošnju.