PODACI PONOVNO ZABRINJAVAJU

Hrvatska opet na neslavnoj EU listi: Tamo brojke rastu, kod nas nije dobro

Autor

kkž/h

Zaposlenost u eurozoni i EU blago je porasla u drugom tromjesečju dok je Hrvatska bila u skupini zemalja s najvećim padom broja zaposlenih, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci Eurostata.

07.09.2023. u 14:51
Ispiši članak

Broj zaposlenih u eurozoni porastao je u drugom tromjesečju za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 0,5 posto, izračunao je Eurostat na temelju sezonski prilagođenih podataka.

U EU gotovo je stagnirao, pokazuju nove procjene, upola slabije no što su pokazivali podaci sredinom kolovoza. Neznatno je snižena i stopa rasta u prvom tromjesečju, na 0,4 posto.

Hrvatska među sedam zemalja članica EU-a koje su zabilježile pad stanovnika

Na godišnjoj razini broj zaposlenih uvećan je u razdoblju do travnja do lipnja za 1,3 posto u eurozoni i za 1,1 posto u EU, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje procjene. U prvom tromjesečju porastao je za 1,6 posto u eurozoni i za revidiranih 1,5 posto u EU.

Temeljem sezonski prilagođenih podataka, u Eurostatu procjenjuju da je u drugom kvartalu u EU zaposleno bilo 216,3 milijuna građana, od čega 168,5 milijuna u eurozoni.

Foto: HINA

Hrvatska uz Rumunjsku

Najviše je u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca porastao broj zaposlenih u Litvi, Portugalu i na Malti, za 1,3 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Najveći pad zaposlenosti u drugom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca bilježila je pak Estonija, za 1,5 posto.

Slijedi Rumunjska s padom zaposlenosti od 0,8 posto, a u stopu je prati Hrvatska s padom broja zaposlenih u razdoblju od travnja do lipnja za 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je porastao za jedan posto, pokazuju tablice Eurostata.

Foto: Pixabay

Malta na čelu

Na godišnjoj razini najviše je u drugom kvartalu porastao broj zaposlenih na Malti, za 5,2 posto.

Slijede Irska i Estonija gdje se povećao za 3,5 odnosno 3,4 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

U Hrvatskoj je broj zaposlenih u razdoblju od travnja do lipnja uvećan za 1,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U prvom kvartalu porastao je za 2,4 posto.

Najbliža je Hrvatskoj u drugom tromjesečju bila Slovenija s rastom broja zaposlenih za 1,2 posto.

Pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježila je samo Rumunjska, za 1,9 posto.

Slabija produktivnost 

Na temelju 0,5-postotnog rasta BDP-a eurozone u drugom tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i 1,3-postotnog povećanja broja zaposlenih, Eurostat je izračunao da je produktivnost bazirana na broju radnika u proljetnom tromjesečju smanjena za 0,9 posto.

U EU pala je za 0,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

U gotovo istom postotku smanjila se i produktivnost bazirana na broju radnih sati, procjenjuju u Eurostatu. U prvom tromjesečju uvećana je na oba područja oko dva posto. 

Pad proizvođačkih cijena u EU, pad u Hrvatskoj blizu europskog prosjeka

Najviše se u razdoblju od travnja do lipnja smanjio broj radnih sati u Latviji i Rumunjskoj, za 2,1 odnosno dva posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Najviše je pak porastao na Malti, za 5,6 posto.  

U Hrvatskoj je broj radnih sati u drugom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, uvećan za 1,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U prvom tromjesečju porastao je za 2,5 posto.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.