Hrvatska ne samo da ne kaska za Europskom unijom: Na primjeru ovog otoka prednjači u održivosti

Kako bi svoj otok učinili održivim, pri čemu čuvaju prirodu i štede veliku količinu novca, otočani Krka odlučili su se ujediniti u tom zajedničkom cilju. "Ovo je bila zajednička odluka svih jedinica lokalne samouprave i svih političkih opcija", rekao je za portal Direktno ekološki aktivist i predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić.

Ispričao nam je kako je sve krenulo. "Na otoku se koncem prošlog stoljeća pojavila grupa intelektualaca koja je ponudila alternativu postojećem modelu neoliberalnog kapitalizma i urbanističke devastacije obale te su nametnuli paradigmu održivosti; paralelno, počeli smo raditi energetske projekte", naglasio je.

Hrvatska se ističe u EU: 'Možemo postati vodeća zemlja u zelenoj tranziciji'

Prvi otočanin koji je nešto napravio bio je pokojni monsinjor Nikola Radić koji je počeo ulagati svoja privatna sredstva u energetsku nezavisnost svoje kuće. Piršić je naglasio kako od kraja 2008. rade na energetskoj tranziciji otoka. Malo nas je upoznao s trenutnom situacijom. Imaju, rekao nam je, više od 200 malih fotonaponskih elektrana na otoku te rade prve velike. Ključno im je, kako nam je opisao, da su građani prihvatili cijelu priču o održivosti i energetskoj tranzicije radi zaštite okoliša, ali će time puno i uštedjeti.

FOTO: Vjeran Piršić/Facebook

Planovi za budućnost

Imaju velike planove za budućnost. Tako primjerice planiraju napraviti energetski miks od 100 megavata, oko 60 megavata bile bi fotonaponske elektrane na krovovima, čime ne bi popločavali poljoprivredno zemljište, a u planu je i izgradnja 10 do 12 stupova vjetroelektrana. Također, razvijali bi i bioplin. Što se tiče vjetroelektrana, na početku energetske tranzicije, istaknuo je, napravljena je analiza mogućnosti stavljanja vjetroelektrana na otoku Krku i pronađene su najbolje potencijalne lokacije.

"Ono što se nakon toga ustanovilo je da su u mnogim mjestima na svijetu vjetroelektrane napravile probleme pticama. Imamo bjeloglave ptice i najstariji ornitološki rezervat u Hrvatskoj. Praktički, čekamo vidjeti kako napraviti vjetroelektrane, a da ne oštetimo staništa bjeloglavih stupova i ostalih ptica", poručio je.

Radi se o velikoj investiciji

Drugi problem koji je naveo je da su vjetroelektrane velika početna kapitalna investicija pa trenutno rade manje solare koji su relativno jeftini jer iznose nekoliko desetaka tisuća eura, a vjetroelektrane su nekoliko desetaka milijuna eura.

Prvo će raditi male fotonapone te onda, kada kao zajednica budu imali dovoljno jak kapital, poručio je, ići će prema vjetroelektranama. Mnogi pitaju zašto uopće vjetroelektrane kada mogu naštetiti pticama? Naš sugovornik na to ima odgovor: "One daleko više proizvode električne energije nego fotonaponske".

Žele cijeli otok dovoljno energetski opskrbiti

Na Krku je specifikum, rekao nam je, jer im se po ljeti redovno iz Gorskog kotara i Velebita spušta hladni zrak koji pokreće vjetroelektrane oko 10 navečer. Taman kada prestanu dobivati energiju sunca, za ljetnih vremena, imaju energiju vjetra zbog te temperaturne inverzije.

Najavio je da će vjetroelektrane imati do kraja desetljeća, s naglaskom da budu u vlasništvu otoka i da ne unište bjeloglave supove.  "Imat ćemo nekoliko izvora energije, dakle 60 posto sunčanih elektrana i to najviše na krovovima. Imat ćemo 30 posto energije vjetroelektrana, a 10 posto bioplin i preostalo. Time će se cijeli otok dovoljno energetski opskrbiti", zaključno je poručio.

Otočanin Dino Čerkezović pridružio se navedenoj priči o održivosti na Krku te je vlasnik solarnih panela na svome krovu. Ima ih ukupno 12 na pet stambenih jedinica, a u njih je investirao manje od sedam tisuća eura. Za portal Direktno je opisao cijeli postupak. Panele je, kaže, postavio prije šest mjeseci te je istaknuo da od HEP-a dobije račun za struju svaki mjesec, ali da na njemu piše nula, ako je svu energiju crpio iz panela. Ima dana, rekao nam je, kada nema dovoljno sunca te moraju od HEP-a kupovati dodatno struje.

Aplikacija slikovito prikazuje

Isto tako, ima dana, poručio je, da ako mjesečno panelima proizvedu više struje nego im bude potrebno, predaju HEP-u viškove koje oni skladište. "Dobivamo normalno račune kao svi. Ako nisam dovoljno struje proizveo, platit ću onoliko struje koliko sam potrošio", rekao je. Sve se provodi preko aplikacije pa nam je slikovito to približio. 

FOTO: Direktno

Gledajući to na mjesečnoj razini, zeleno predstavlja koliko je sunčeve energije proizvedeno, a plavo koliko je potrošeno. Crveno označava koliko je Dino struje morao kupiti od HEP-a jer nije proizveo dovoljno za taj mjesec. Istaknuo je da su inače struju, za pet stambenih jedinica, plaćali od 200 do 250 eura mjesečno. Kako i prikazuje infografika, platit će nešto sitno za 11. mjesec. 

FOTO: Direktno

Navedena infografika prikazuje koliko je kilovata proizvedeno. Dakle tri kWh je struje proizveo iz solarnih panela, a 1420,4 W struje Dinove stambene jedinice vuku iz mreže HEP-a.  Dan kada nam je poslao infografiku, istaknuo je da je tog dana bilo oblačno pa nisu proizveli puno. Naglasio je da se isplati ulagati u panele te da nedostataka nema, a prednost je što nema računa za struju. Održivost je naša budućnost, a otok Krk služi kao svijetli primjer kako očuvati naš planet da bi nam svima bilo bolje živjeti.

*Tekst je objavljen u suradnji s JANAF-om