energy market forum

Hrvatska je još daleko od povećavanja energetske neovisnosti, u izradi domovinska energetska strategija

Autor

mjš/h

Sljedeće godine pristupit će se izradi energetske strategije koja će definirati razvojne prioritete domaćeg energetskog sektora, rekao je u utorak ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na 5. Energy market forumu u organizaciji Poslovnog dnevnika.

10.10.2017. u 15:10
Ispiši članak

Hrvatska treba težiti povećanju proizvodnje svih vrsta energenata i raditi na povećanju energetske neovisnosti, kazao je Ćorić. 

"Buduća energetska politika, osim povećanja proizvodnje energenata, optimizacije energetskog miksa i diverzifikacije dobavnih pravaca, nužno će biti usuglašena s niskougljičnom strategijom i strategijom prilagodbe klimatskim promjenama", kazao je ministar, dodavši da će Vladi odnosno Saboru uputiti zakonske prijedloge o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i tržištu plina.

Ta će dva zakona, po njemu, predstavljati prve korake prema povećanju energetske neovisnosti te povećanju vlastite proizvodnje energenata. Cilj mu je i da Hrvatska što prije postane integralnim dijelom europskog energetskog tržišta. 

"U kontekstu 'Europe 2020.' europska je strategija korištenje 20 posto energije iz obnovljivih izvora, no mi smo još daleko od cilja povećanja energetske učinkovitosti. Sigurni smo da će otvoreni poziv za dostavu projektnih prijedloga namijenjenih povećanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodima industrije za 2017. godinu doprinijeti ostvarivanju ušteda energije. Ukupni raspoloživi iznos bespovratnih sredstava za ovaj poziv iznosi 114 milijuna kuna", naglasio je Ćorić, dodavši i kako realizacija transjadranskog plinovoda otvara znatno bolju perspektivu izgradnji Jadransko-jonskog plinovoda. 

Podsjetio je i da je u lipnju ove godine potpisan memorandum o zajedničkom pristupu i uspostavi trajnog dvosmjernog kapaciteta između Hrvatske i Mađarske, te da bi se do kraja ožujka 2019. trebao osigurati dvosmjeran tok između te dvije države. 

Direktor tvrtke LNG Hrvatska Goran Frančić rekao je uz ostalo da se radi o regionalnom, a ne samo hrvatskom, projektu. Po njemu bitno je, ako želimo imati punu korist od LNG-a, povećati kapacitet transportnog sustava koji se priključuje na LNG terminal. 

Prema njegovim riječima, trenutna vlasnička struktura projekta ravnopravno je podijeljena između Plinacroa i HEP-a s intencijom da se kroz dokapitalizaciju 75 posto prepusti stranim tvrtkama, odnosno drugim investitorima, a da minimalno 25 posto ostane u hrvatskom vlasništvu. 

Frančić je naglasio i da su konzultacije s budućim potencijalnim korisnicima LNG-a pokazale priličan interes što mu daje optimizam za uspjeh projekta. 

"Krajem godine slijedi obvezujući korak nakon kojeg će nam biti poznati svi parametri i kada ćemo moći definirati situaciju. Vjerujem da ćemo u 1. kvartalu sljedeće godine potpisati ugovore s potencijalnim korisnicima. 

Rekao je i da su raspisani natječaji za nabavu FSRU broda kapaciteta od 140.000 do maksimalno 260.000 kubika, te izgradnju pristana, da je odaziv dobar, odnosno da je pristiglo dovoljno kvalitetnih ponuda. Za dva tjedna bit će realiziran i drugi krug i jednog i drugog natječaja za prikupljanje obvezujućih ponuda.  

Vezano uz financijsku konstrukciju izgradnje plutajućeg krčkog LNG terminala, Frančić je rekao da će 30-ak posto osigurati Europska komisija, dok će ostatak namaknuti sadašnji i budući vlasnici. Dio će se financirati  kreditima.

"Sve aktivnosti moramo završiti do kraja prvog kvartala 2018. Tada donosimo konačnu investicijsku odluku", zaključio je Frančić.

Igor Grozdanić iz Eco/Energetske tranzicije pitao je kome odgovara ignoriranje plinofikacije Dalmacije na koju je već potrošeno  dosta novca. 

"Čiji je to interes, američki, ruski ili interes hrvatskih građana da se ignorira tako važno pitanje", pitao se Grozdanić. 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.