Hrvatska gospodarska komora: Možemo očekivati povećanje cijena hrane, a treba pojačati i domaću proizvodnju

Kovačević je rekao da prosječno hrvatsko kućanstvo sada za hranu i piće izdvaja 26 posto kućnog proračuna, što je gotovo dvostruko više od prosjeka EU. To, kaže, utječe i na odabir potrošača, koji su skloniji jeftinijim proizvodima, a najčešće dolaze iz uvoza, upitne su kvalitete i sigurnosti, posebice kada su u pitanju treće zemlje.

Pri tome je spomenuo zadnjih mjeseci prisutne probleme s pesticidima, odnosno etilen-oksidom, zbog čega je s tržišta povučeno više od 50 proizvoda.

Kovačević je rekao da se sada susrećemo sa snažnim povećanjem cijena hrane, koje je dijelom posljedica povećane potražnje nakon pandemije i oporavka potražnje, posebice turističke, ali i loših agrometeoroloških uvjeta.

U prehrambenoj industriji su značajno povećani inputi, posebice cijene energenata, rekao je, navodeći je da je procjena članica komore da su inputi ponegdje porasli i do 60 posto.

Kovačević smatra da možemo očekivati daljnje povećanje cijena, ne samo zbog pandemijske krize i klimatskih promjena nego i zbog preslaganja odnosa velikih gospodarstava.

Povećati domaću proizvodnju

Na novinarsko pitanje što je moguće učiniti u vezi s poboljšanjem kupovne moći građana, odgovorio da smo ulaskom u EU povećali naše potpore u poljoprivredi za 2,8 puta te da se taj novac mora fokusirati u proizvodnje u kojima možemo biti produktivni i konkurentni.

Hrvatska, da bi mogla amortizirati povećanja cijena, mora povećavati vlastitu proizvodnju, a od novog programskog razdoblja, posebice od Nacionalnog strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike, očekujemo da dade prioritet proizvodnjama u kojima možemo biti konkurentni, istaknuo je.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede ZdravkoTušek je izjavio da sustav sigurnosti hrane odlično funkcionira, da je uspostavljen na najvišim standardima te da su naši potrošači sigurni, iako se suočavaju s ozbiljnim izazovima, kao i cijeli poljoprivredni sektor.

Upitan kako to da je lani povučen 71 proizvod, a približno toliko do kraja kolovoza ove godine, Tušek je odgovorio da Ministarstvo poljoprivrede radi intenzivno kako bi se sustav iz godine u godine usvršavao, navodeći pritom ulaganja u informacijski sustav, edukaciju proizvođača i potrošača te jačanje administrativnih kapaciteta službi koje nadziru hranu na tržištu.

Što se tiče pojave etilen-oksida u hrani, rekao je kako je očito da postoje određene anomalije na nekim drugim tržištima te da "upravo činjenica da su proizvodi pravovremeno uočeni i povučeni s tržišta govori da je sustav funkcionalan i pouzdan."

Sustav certificiranih ekoloških proizvoda funkcionira na više razina te su i oni pod stalnim nadzorom institucija, rekao je Tušek odgovarajući na pitanje kako je moguće da neki eko ili bio proizvodi sadrže nedozvoljene supstance. Dodao je da inspektori ne mogu biti svakodnevno u poljima i u kompletnom proizvodnom lancu, ali da sustav kontrole hrane, inspekcije, uzorkovanja i sklanjanja s tržišta nomalno funkcionira i u EU i u Hrvatskoj.

Na upit kako to da su u nekim slučajevima inspekcije iz susjednih zemalja uočile nepravilnosti u proizvodima, a naše ih inspekcije nisu utvrdile, Tušek je rekao da je europski sustav brzog uzbunjivanja i povlačenja hrane s tržišta integrirani sustav u kojem sudjeluju institucije svih članica.

One međusobno razmjenjuju informacije i kada u bilo kojoj zemlji članici dođe do povlačenja proizvoda to je istovremeno poznato svima u okruženju, svim članicama i potrošačima, kazao je Tušek, naglasivši da taj integrirani sustav funkcionira u realnom vremenu.