VEĆINA EUROPLJANA NIJE U ISTOJ SITUACIJI

Hrvati ponovno na neslavnoj listi: Evo koliko morate raditi da bi si priuštili rabljeno vozilo

Autor

kkž

Automobil je prilično skupa kupnja, pa vozači često razmišljaju koji iznos je razumno potrošiti na vozilo. Tvrtka carVertical specijalizirana za podatke o automobilima, provela je istraživanje kako bi se utvrdilo koliko mjeseci treba raditi da bi se priuštio prosječan rabljeni automobil u europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, ovisno o prosječnoj plaći u svakoj od tih zemalja. Studija je pokazala kako se dostupnost automobila značajno razlikuje od zemlje do zemlje.

27.08.2024. u 10:00
Ispiši članak

Nakon analize stanja na tržištu rabljenih automobila u 23 europske zemlje uključene u studiju, utvrđeno je da je za kupnju prosječnog rabljenog automobila potrebno gotovo 10 mjeseci rada. Za mnoge vozače kupnja takvog automobila mogla bi biti izazov. Hrvatska je na 7. mjestu od 23 zemlje u studiji - Hrvati bi morali raditi 11,7 mjeseci kako bi kupili rabljeni automobil, što je više od europskog prosjeka. Susjedi Mađari trebaju nešto manje od 11,2 mjeseca, dok Srbima treba gotovo 15 mjeseci, što je znatno više.

Međutim, to bi moglo potrajati i nekoliko puta duže s obzirom na da osoba možda neće moći uštedjeti 100 posto svog prihoda svaki mjesec, čak ni u višečlanim kućanstvima. Portugalski vozači morali bi raditi najduže u Europi kako bi si priuštili prosječan rabljeni automobil – do 22,4 mjeseca, slijede Rumunji s 15,4 mjeseca i Srbi s 14,7 mjeseci. Najmanje bi za automobil morali raditi Finci – samo 2,7 mjeseci, slijede Nijemci s šest mjeseci, te Švicarci s 6,1 mjesec. Financijski stručnjaci općenito preporučuju da se na automobil ne troši više od šest mjesečnih plaća.

Međutim, u većini zemalja u kojima je provedeno istraživanje, kupci automobila krše ovo pravilo i traže skuplje modele. Prosječna plaća u Hrvatskoj je oko 1200 eura. Prema podacima Carinske uprave, u 2023. godini u zemlju je uvezeno 81.733 rabljenih osobnih vozila po prosječnoj prodajnoj cijeni od 14.008 eura, dok je 2022. godine uvezeno 64.253 rabljenih automobila po prosječnoj cijeni od 12.524 eura. U prva četiri mjeseca ove godine prosječna prodajna cijena uvezenih automobila porasla je na 15.874 eura. Međutim, budući da podaci odražavaju samo situaciju uvoza rabljenih automobila, stvarne cijene rabljenih automobila u Hrvatskoj mogu se malo razlikovati.

FOTO: Unsplash

Najpopularniji modeli 

Volkswagen Golf i Opel Astra neki su od najpopularnijih modela automobila u zemlji. Srednja cijena Golfa je 17.000 eura, a za kupnju je potrebno oko 14,2 mjeseca rada. S druge strane, Astra košta oko 13.000 eura, što znači da je za kupnju potrebno približno 10,8 mjesečnih prosječnih plaća. S gotovo 39.000 eura, najveća prosječna vrijednost rabljenog automobila je u Švicarskoj. Međutim, prosječna plaća u Švicarskoj najviša je među svim zemljama u kojima je provedeno istraživanje – 6377 eura. Slijede Austrijanci s prosječnom cijenom automobila od 28.500 eura te Portugalci – 24.200 eura. Iako su budžeti za automobile u Austriji i Portugalu slični, plaće se znatno razlikuju: 2600 eura u Austriji i manje od 1100 eura u Portugalu.

Najmanje se na automobil potroši u Ukrajini (gotovo 5000 eura), Latviji – 7500 eura i Finskoj – 8000 eura. Kupovna moć ovih zemalja također jako varira: prosječna plaća u Ukrajini je 394 eura, u Latviji – 1100 eura, a u Finskoj – preko 2900 eura. Dok se nekim vozačima trošenje višemjesečne plaće na rabljeni automobil može činiti preskupo, treba imati na umu da rabljena vozila mogu donijeti i dodatne troškove. Mnogi automobili na tržištu imaju lažirana očitanja brojača kilometara ili skrivena oštećenja.

FOTO: Unsplash

'Vidimo znakove'

Automobilski stručnjak iz tvrtke carVertical Matas Buzelis napominje da se prodaja rabljenih automobila oporavila od stagnacije te da je stanje na tržištu bolje u odnosu na prošlu godinu. Kako je počela prodaja potpuno novih vozila, tržište rabljenih vozila konačno je ispunjeno rabljenim automobilima koji su bili u posjedu samo jednog vlasnika, čime kupci dobivaju širi izbor. "Vidimo znakove stabilizacije tržišta rabljenih automobila na cijelom kontinentu. Cijene rabljenih automobila dosljedno bilježe blagi pad, a ponuda rabljenih automobila odgovara potražnji za tim vozilima. Razlozi zbog kojih ljudi nisu prodavali svoje automobile konačno su nestali – ne moraju čekati godinama da dobiju svoje nove zamjenske automobile", objašnjava Matas Buzelis iz tvrtke carVertical.

Mnogi razmišljaju o prodaji automobila: Nemojte to nikako napraviti sada, evo i zašto

CarVertical studija analizirala je i rangirala 23 europske zemlje prema silaznom redoslijedu na temelju toga koliko je radnog vremena potrebno za priuštiti rabljeni automobil. Broj mjeseci potrebnih za rad za kupnju automobila izračunat je na temelju prosječne cijene automobila i prosječne neto plaće u svakoj zemlji. Prosječna cijena rabljenih automobila u različitim zemljama određena je korištenjem javno dostupnih izvora: medijskih objava, statistike s portala za oglašavanje, informacija partnera carVerticala i podataka javnih institucija za razdoblje 2023.-2024. Podaci o prosječnim plaćama u različitim zemljama prikupljeni su s portala Numbeo. Studija je provedena u razdoblju od lipnja do srpnja 2024.

 

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.