Horvat: Sigurno će doći do izmjena Zakona o obnovi

"Teško je apostrofirati u ovom trenutku sve što će se mijenjati, ali već duže vrijeme naglašavam tri ključna problema koja ne daju da dinamika bude brža. Identifikacija mjesta prebivališta ili boravišta na sam dan potresa, veliki broj nepostojećih objekata koji su oštećeni i ono što je rak rana, ali ne samo Zagreba nego i drugih dijelova Hrvatske - nerazriješeni imovinsko-pravni odnosi'', rekao je Horvat novinarima.

Naglasio je da se to odnosi na sva područja pogođena potresom, bez obzira bilo to u Gradu Zagrebu ili zagrebačkoj okolici, Sisačko-moslavačkoj županiji – Sisku, Petrinji, Glini ili dijelu Karlovačke i Zagrebačke županije.

Postoji više različitih koncepata zakonskih izmjena o kojima se trenutno raspravlja sa stručnjacima. "Ne bih htio ponuditi novi ili modificirani koncept kojim bismo zadirali u različita prava koja su definirana drugim zakonima", kaže Horvat.

"Moramo odlučiti radimo li Zakon o obnovi kao piramidu, lex specialis koji će biti zakon iznad svih drugih zakona, ili ćemo inicirati promjene nekih drugih zakona, kao što su zakoni o vlasništvu, civilnoj zaštiti i zaštiti kulturnih dobara i dr'', poručio je Horvat.

Ne možete paralelno raditi na tri koraka

Odbacio je tvrdnje da je postojeći zakon ''neživotan'' iako ima određenih problema u njegovoj provedbi. "Ne možete paralelno raditi na tri koraka. Ne možete istovremeno rješavati problem legalizacije, raspetljavati imovinsko-pravne odnose te ugovarati i provoditi proces obnove'', rekao je.

Uvidom u registre koji nisu u nadležnosti države već općina, gradova i županija, identificirano je puno nedostataka u informacijama nužnim za obnovu. Kada takvih podataka nemate, nemoguće je provoditi obnovu, tvrdi Horvat.

Što se tiče obnove u Zagrebu odbacio je tvrdnje da se tamo ništa ne događa navodeći pojedinosti o radu ravnatelja Fonda za obnovu Damira Vanđelića.

''Ako se u Zagrebu ništa nije dogodilo, onda kolege tamo nemaju nikakvog problema i ne trebaju pronalaziti nove lokacije za privremena odlagališta građevinskog otpada jer su dva puna. Onda Vanđelić nije trebao isplaćivati naknade za 611 izdanih rješenja putem kojih su građani sami obnovili svoje prostore, a država nije trebala utrošiti preko 60 milijuna kuna za posao koji je napravljen'', kazao je.

'Veliki dio novca kojim će se obnavljati Zagreb i Banovina dolazi iz različitih projekata EU-a. Trošenje tog novca ima jasna i nedvosmislena pravila i, ako ih ne poštujemo, taj ćemo novac moramo vraćati, to si ne želim priuštiti, naglasio je Horvat.

Također je kritizirao one koji, prema njegovim riječima, očekuju da im država sve osigura u procesu obnove.

''Privatno vlasništvo je pravo, ali i obaveza. Pozivam sve koji nisu imovinsko-pravno raspetljali da to počnu raditi. Apostrofirati prema hrvatskoj javnosti da će im država legalizirati i platiti projekte i geodete loša je poruka'', kaže Horvat.