KORONA KRIZA U HRVATSKOJ

HOĆE LI NAŠE GOSPODARSTVO PREŽIVJETI? Ekonomisti predviđaju pad BDP-a između 10 i 20 posto, ovisno o trajanju epidemije

Autor

bkk/Adriano Milovan/Jutarnji list

Ako 'lockdown' u Hrvatskoj potraje ‘samo’ do početka lipnja, kako se sada najavljuje iz Vladinih krugova, Hrvatska u ovoj godini može očekivati pad gospodarske aktivnosti između pet i 10 posto, procjene su dijela ekonomskih stručnjaka.

31.03.2020. u 22:31
Ispiši članak

Iako te brojke izgledaju, blago rečeno, loše, one su zapravo još i razmjerno dobar scenarij za hrvatsko gospodarstvo. Naime, u slučaju da se pandemija korona virusa ‘prelije’ i na drugi dio godine, ekonomski sunovrat bio bi, upozoravaju ekonomisti, znatno veći.

"Recesiju u ovoj godini nećemo izbjeći. Ako karantena potraje do početka lipnja, onda je realno očekivati da ćemo u ovoj godini zabilježiti pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) između pet i osam posto. Naravno, potraje li kriza izazvana korona virusom duže, i pad BDP-a bit će veći, 13 ili 14 posto" upozorava Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Veliki ožiljci

"Hrvatska je realno već u recesiji. Ako recesija bude samo u prvoj polovici godine, onda se može očekivati pad BDP-a od oko 10 posto. No, ako se produži, pad BDP-a mogao bi iznositi i 20 posto", kaže Andrej Grubišić, konzultant.

Tromjesečni 'lockdown' ostavit će velike ožiljke na licu hrvatskoga gospodarstva. Posebno velik udar pretrpjet će turizam, prijevoz i ostale uslužne djelatnosti, kao i industrija. U hrvatskom slučaju, turizam je posebno važna karika u gospodarskom lancu, s obzirom na to da generira gotovo petinu hrvatske ekonomije. Već sada je jasno da je predsezona izgubljena, a sličan je scenarij izgledan i za špicu sezone. No, ako iz karantene izađemo početkom lipnja, još uvijek se nešto turizma, smatra Novotny, može spasiti. Ključ će u tom slučaju biti potaknuti domaće turiste.

"Hrvatska je i u vrijeme rata u Istri i na Kvarneru imala nešto turizma. Ako početkom lipnja ukinemo karantenu, trebat će ohrabriti domaće goste i Hrvate koji žive vani da dođu na Jadran", ističe Novotny.

Dodaje i kako će poticanje domaće potrošnje i jačanje povjerenja biti ključno za poticanje rasta u nastavku godine.

Ključnu ulogu u oporavku hrvatskoga gospodarstva u drugom dijelu godine - naravno, uz pretpostavku da koronakriza doista završi, ili se barem primiri, do lipnja - imat će država sa svojim instrumentarijem mjera, kažu ekonomisti. Grubišić poručuje da je na državi osigurati likvidnost u novčanom sustavu, dok bi u fiskalnoj politici trebalo ići na oprost poreza, doprinosa i ostalih davanja u razdoblju od dva mjeseca, kako bi tvrtke preživjele praktički potpun prestanak rada ili svođenje poslovanja na minimum u vrijeme karantene. To su, napominje Grubišić, poslovi iz djelokruga države i moraju se jednako odnositi na sve. U protivnom, dodaje, radilo bi se o negativnoj državnoj intervenciji.

Investicije

I Grubišić i Novotny smatraju da je razdoblje krize prilika za provedbu reformi, od kojih je Hrvatska dosad bježala. Uz to, Novotny smatra da bi država trebala potaknuti gospodarstvo jačanjem investicija, u čijem bi financiranju najveći dio novca došao iz fondova EU. To se odnosi na obnovu željezničkih pruga, ali i na gradnju bolnica, lokalnih cesta i komunalne infrastrukture. Konačno, i projekt obnove Zagreba nakon razornog potresa potaknut će investicijsku aktivnost, iako je u ovom trenutku jasno jedino to da će obnova središta metropole trajati godinama, a još uvijek se ne zna ni koliko će za to trebati novca ni tko će to sve platiti. No, za sve to trebat će, dodaje, ubrzati povlačenje novca iz fondova Unije. U sklopu investicija trebalo bi ubrzati i dovršetak gradnje autocesta u Hrvatskoj, piše Jutarnji list.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.