HNB: Rizici za stabilnost financijskog sustava i dalje su umjereno povišeni, inflacija usporava

Vidljivo je, međutim, određeno poboljšanje gospodarskih izgleda i postupno usporavanje inflacije, a uvođenje eura je ojačalo integraciju Hrvatske u europske financijske tokove i gotovo potpuno eliminiralo valutni rizik, ublažilo prijenos sve restriktivnije monetarne politike na uvjete financiranja i pomoglo zadržavanju razmjerno niske razine stresa na domaćem financijskom tržištu, ocijenio je Savjet HNB-a na sjednici u utorak, priopćila je središnja banka.

To je, kako se dodaje, pridonijelo nastavku uzlazne faze financijskog ciklusa obilježene snažnim rastom cijena nekretnina i kreditiranja.

"Te ranjivosti potenciraju neizvjesni gospodarski izgledi i očekivani nastavak rasta kamatnih stopa. Kamatne stope na kredite poduzećima vidljivo su porasle u drugoj polovici 2022. i na početku 2023. godine, dok su se stope na kredite kućanstvima tek ove godine počele blago povećavati", kažu u HNB-u.

Dodaju da istodobno rastu troškovi otplate duga za postojeće dužnike, što u segmentu kućanstava ublažavaju praksa fiksiranja kamatnih stopa, barem u početnom razdoblju trajanja kredita, upotreba Nacionalne referentne stope kao dominantnog promjenjivog parametra te zakonska ograničenja maksimalnih kamatnih stopa.

Usprkos neizvjesnom okružju, hrvatski je bankovni sustav u 2022. godini ostao stabilan i likvidan, pri čemu visok iznos likvidnih sredstva u obliku gotovine i sredstava kod središnje banke čini banke otpornijima na iznenadne šokove, smatra HNB.

Pritom ističe da je stopa kapitala i dalje među najvišima u europodručju, dok bi profitabilnost mogla rasti u uvjetima porasta kamatnih stopa. S druge strane, kada bi povećanje kamatnih stopa bilo praćeno slabljenjem gospodarske aktivnosti, rast kreditnog rizika mogao bi umanjiti profitabilnost.

HNB nastavlja prilagođavati visinu zaštitnih slojeva kapitala razvoju sistemskih rizika i uvjetima u kojima posluju banke.

Tako je u prošloj godini u dva navrata najavljeno podizanje stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, ukupno do razine od jedan posto, kako bi se ojačala otpornost kreditnih institucija na moguće gubitke u slučaju materijalizacije rizika povezanih s ubrzanim kreditiranjem i rastom cijena nekretnina. Ako se zadrže razmjerno povoljne makrofinancijske okolnosti, stopa protucikličkoga zaštitnog sloja mogla bi se dodatno povećati, kaže se u priopćenju.