Pozadina nelikvidnosti Hidroelektre

Hidroelektru spašava IGH, koji je također dužan, a sada miču direktora koji je 'zanat' tesao u noćnom klubu

Autor

Darko Markušić

Sergej Gljadelkin, većinski vlasnik Hidroelektre niskogradnje, tvrtke zbog čijeg kašnjenja u izvedbi radova u pitanje može doći najveći željeznički projekt u Hrvatskoj - pruga Dugo Selo - Križevci, ujedno je i većinski vlasnik Instituta IGH.

06.12.2017. u 22:40
Ispiši članak

Ruski biznismen već godinama, inače, živi na zagrebačkom Tuškancu, a poslovanje u Hrvatskoj vodi uglavnom preko austrijske grupacije Avenue i povezanih tvrtki.

Hrvatsko državljanstvo dobio je u vrijeme vlade Ivice Račana, a u vlasništvo hrvatskih tvrtki dolazi kao spasitelj i preuzima ih u predstečajnom postupku.

Povezanost sa Zagreb Montažom, Gazpromom i ruskim vojnim kompleksom

Gljadelkin u Hrvatskoj jako dobro posluje sa Zagreb Montažom, šibenskog poduzetnika Vlade Čovića, inače bliskog SDP-u. Upravo Čović u IGH je u suglasnosti s tadašnjim čelnikom tvrtke Jurom Radićem, doveo prvo Veniamina Moisejeviča Mežibovskog, a potom i Gljadelkina. Mežibovski je suvlasnik moskovskog Elektrocentromontaža i poslovno je povezan s Gazpromom i ruskim vojnim sektorom, a njegova ruska tvrtka Saturn-plinske turbine prije toga bila glavni isporučitelj opreme plinskim grupacijama u srednjoj i istočnoj Europi.

Tvrtka Hidroelektra niskogradnja na projektu pruge Dugo Selo-Križevci angažirana je kao podizvođač, a angažirala ju je Zagreb Montaža.
I upravo Čovićeva tvrtka, uz IGH, najviše i spašava, kako neslužbeno doznajemo, likvidnost Hidroelektre niskogradnje koja mjesecima, kao što je već o tome pisao portal Direktno, kasni s plaćanjima radnicima i kooperantima.

Radi vlastite likvidnosti, što su potvrdili portalu Direktno i u upravi Hidroelektre niskogradnje, opremu i mehanizaciju prodali su tvrtki Avenue mehanizacija, od koje potom uzimaju istu u zakup. Dodatno, i IGH i Zagreb Montaža stalno, navodno, uskaču s pozajmicama Hidroelektri, no niti to nije dovoljno izgleda da se tvrtku spasi od stečaja i da konačno uhvati ritam s planiranim rokovima gradnje pruge Dugo Selo-Križevci.

Ulaganja u turizam i nekretnine, angažman u regiji

Obitelj Gljadelkin osim u građevinu, investira i u nekretninski i turistički biznis - turistički kompleks Kupari, a ranije je još u Zagrebu tvrtka njegova sina (koji se isto zove i preziva) Titan građenje gradila stambeno-poslovne komplekse.

I IGH i Hidroelektra još uvijek nisu izašle iz postupka predstečajne nagodbe, a kako sada stvari stoje upitno je hoće li Hidroelektri to i uspjeti.

Unatoč tome, IGH se pojavljuje kao tvrtka koja dobiva na natječajima ili neposrednom pogodbom, kao u Srbiji na gradnji koridora X, milijunske poslove nadzora građevinskih radova.
Gljadelkin, s druge strane, prvo je na čelo Hidroelektre nakon preuzimanja doveo Ivana Kršića iz IGH, a Kršić potom odlazi u HŽ Infrastrukturu.

Menadžerske rošade i direktori bez iskustva

Na čelo IGH potom dolazi relativno mlad, s iskustvom rada u ugostiteljstvu (vođenje noćnog kluba kraj zagrebačke Cibone) i bez velikog iskustva u građevinarstvu Ivan Paladina, te postaje ujedno i predsjednik Nadzornog odbora Hidroelektre.

Upravo Paladina je početkom studenoga ove godine iznio izuzetno optimistične procjene budućeg poslovanja IGH.

'Frizirani' podaci o poslovanju IGH

Predsjednik Uprave Instituta IGH Ivan Paladina izvijestio je da su poslovni prihodi u prvih devet mjeseci ove godine iznosili 158 milijuna kuna, 48 posto više nego u istom razdoblju lani.

Lani su poslovni prihodi iznosili 163 milijuna kuna, a procjena za ovu godinu je 211 milijuna kuna, lanjska EBITDA bila je 13,2 milijuna kuna, a u prvih devet mjeseci 25,6 milijuna kuna, dok bi do kraja godine EBITDA trebala premašiti 30 milijuna kuna, rekao je Paladina.

Tvrtka je lani ostvarila neto gubitak od 7 milijuna kuna (2015. godine minus je bio 28,8 milijuna kuna), dok je neto dobit u tri ovogodišnja kvartala 12,8 milijuna kuna.

IGH, kazao je Paladina, trenutno ima 275 milijuna kuna ugovorenih a neizvršenih poslova te  sudjeluje u nizu natječaja s tim da je ukupna vrijednost 15-ak najvažnijih 500 milijuna kuna, od čega očekivani udio IGH-a iznosi 300 milijuna kuna.

Dodaje kako se, uz standardno područje rada, IGH sve više posvećuje  projektima iz područja hidrotehnike, ekologije i gospodarenja otpadom.

Aktivan je u devet država, a dodatno sudjeluju i na natječajima u Albaniji, Makedoniji, Rumunjskoj i Ukrajini.

Idejne, glavne i izvedbene projekte, nadzor i vođenje izveo je ili je pred završetkom u nizu velikih projekata, poput izgradnje mosta Drava na autocesti A5 kod Osijeka, autoceste na Kosovu, sudjeluje u izgradnji cestovne mreže u Gruziji, s partnerima je odradio veliki posao na Zračnoj luci Zagreb, te zadarskoj trajektnoj luci Gaženica.

IGH je uz ostalo zadužen i za idejni i glavni projekt pristupne ceste Pelješkom mostu te nadzor izvedbe brze ceste Popovec - Marija Bistrica - Zabok, a uključen je i u projekte rekonstrukcije i izgradnje željezničkih pruga Škrljevo - Rijeka - Jurdani te Dugo Selo - Križevci.

Isto tako, radi ili će raditi na sustavima odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Varaždinu, Zagrebu, Poreču i Jastrebarskom.

Što se tiče predstečajne nagodbe koja je počela 2014., Paladina je izvijestio da su svim vjerovnicima osim financijskih do sada sve obveze plaćene u roku, a nefinancijskim je otplaćeno 7 od 10 rata i podmireno oko 130 milijuna kuna, od čega oko 100 milijuna kuna u gotovini.

Iako je dosad uredno podmirivao kamate za dug prema financijskim vjerovnicima, IGH nije platio prvu rata glavnice koja je dospjela sredinom ove godine, kaže Paladino.

"Aktivno razgovaramo s financijskim vjerovnicima, to više nisu banke, ostala je samo jedna banka, ostalo su tvrtke koje se bave otkupom potraživanja. Tražimo modalitete kako da rasteretimo naš cash flow, prije svega za ostatak ove i iduću godinu. Izazovne su nam samo još ova i iduća godina, jer nam se preklapaju rate prema dobavljačima i prema financijskim vjerovnicima. Kada ostanu samo financijske obveze ćemo podmirivati bez problema", zaključio je Paladina.

Ogromni gubitci i neizvjesna budućnost tvrtki

Poznavateljima stanja u branši jasno je, doznajemo, kako je financijska slika koju je iznio Paladina, uljepšana i kako je činjenica da IGH niti u postupku predstečajne nagodbe ne uspijeva podmirivati svoje obveze prema bankama na vrijeme znak za uzbunu.

Naime, u 2016. IGH je ostvario prihod od 180,7 milijuna kuna i iskazao gubitak od 60,7 milijuna kuna. U posljednih pet godina kumulativno gubitak IGH iznosio je 730 milijuna kuna, a pozitivno je poslovao samo u 2014.!?

Hidroelektra je, pak, u 2016. ostvarila prihod od 132,7 milijuna kuna, ali i gubitak od gotovo 78,5 milijuna kuna. U posljednjih pet godina gubitak tvrtke iznosio je ukupno 340 milijuna kuna.

Upravo je u srijedu, u vrijeme pisanja članka, Poslovni.hr objavio vijest iz IGH o promjeni na čelu, odnosno odlasku Ivana Paladine s mjesta predsjednika Uprave. Njegov odlazak žele prikazati kao uspješan završetak jedne dionice: "Ivan Paladina završio je izuzetno zahtjevnu dionicu u Institutu IGH i od 1.1.2018. posvetit će se projektu Kupari, dok će novi predsjednik uprave IGH biti Oliver Kumrić".

Postavlja se pitanje koliko su zapravo Gljadelkinovi projekti i dionice uspješni dok istovremeno sestrinska Hidroelektra grca u dugovima, a ključan projekt postaje upitan. 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.