PROCJENE EUROPSKE KOMISIJE BILE NIŽE

HGK ocijenila da je ostvarena stopa BDP-a osjetno veća od očekivane, sve zahvaljuju dinamičnom rastu izvoza i povećanju domaće potrošnje

Autor

pv/h

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u srijedu su ocijenili kako je u prvom kvartalu ostvarena osjetno veća stopa rasta BDP-a od očekivane, zahvaljujući relativno dinamičnom rastu robnog izvoza i neočekivano visokom rastu domaće potražnje.

29.05.2019. u 13:24
Ispiši članak

"S obzirom na to da je prema zadnjim, proljetnim procjenama Europske komisije u ovoj godini za Hrvatsku predviđen rast od 2,6 posto, isti kao i u prošloj godini, u prvom kvartalu je prema prvim procjenama DZS-a ostvarena osjetno veća stopa rasta od očekivane", ističu iz HGK.

Rast od 3,9 posto, kako navode, bio je znatno dinamičniji nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu i dinamičniji nego u svim kvartalima prošle godine.

Iz HGK navode i kako se za ovu godinu predviđalo daljnje usporavanje rasta izvoza roba i usluga temeljeno na usporavanju rasta globalne potražnje te nastavak oporavka domaće potražnje pretežno temeljen na daljnjem rastu osobne potrošnje i investicija. "S obzirom na takva očekivanja, prvi kvartal je najviše obilježen relativno dinamičnim rastom robnog izvoza, osjetno dinamičnijim nego u prošloj godini, ali i neočekivano visokim rastom domaće potražnje", ističu iz HGK.

Navode i da premda je rast EU kao najvećeg tržišta za robe i usluge uz Hrvatske u prvom kvartalu usporen s 2,3 posto u 2018. na 1,5 posto u ovoj godini, to se nije odrazilo na vrijednost izvoza prema tom tržištu promatrano na godišnjoj razini. Pored toga, zabilježen je i dinamičan rast robnog izvoza prema trećim tržištima, poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili pojedinačno prema Japanu ili SAD što je dovelo do navedenog povećanja izvoza.

S druge strane, kretanje domaće potražnje našlo se pod utjecajem nastavka realnog rasta neto plaća, pozitivnim trendovima u kretanju zaposlenosti, smanjivanja PDV-a na pojedine proizvode, boljeg korištenja EU fondova i znatnog povećanja kreditne aktivnosti poslovnih banaka, posebno prema stanovništvu, navode iz HGK.

Napominju i kako je najveći utjecaj na rasta BDP-a na godišnjoj razini imao rast osobne potrošnje, kategorije koja ima najveći udio u strukturi BDP-a, a tek nešto manji utjecaj imao je rast investicija u fiksni kapital, čija je stopa rasta od 11,5 posto potpomognuta korištenjem EU fondova, bila daleko najveća u posljednjih više od 10 godina, odnosno od drugog kvartala 2008.

Svoj doprinos dao je i izvoz roba i usluga, ali pod utjecajem robnog izvoza, dok je dinamika rasta izvoza usluga smanjena pod znatnim utjecajem turističkih ostvarenja, odnosno znatno kasnijeg Uskrsa nego u prošloj godini.

Sve to, kažu u HGK, omogućilo je i pozitivne trendove u kretanju proizvodnje roba i usluga pri čemu su najveće stope rasta od 11,6 posto i 5,1 posto ostvarene u građevinarstvu te skupini djelatnosti koja objedinjuje trgovinu, prijevoz, skladištenje i ugostiteljstvo.

Znatan doprinos ubrzavanju dinamike rasta BDP-a dala je i industrija s obzirom na to da ta djelatnost čini oko 20 posto BDP-a, a njezin je rast ubrzan s 0,8 posto u prvom kvartalu prošle godine na 1,8 posto, navode iz HGK.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine za 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najbrži rast od kraja 2007. godine, a ponajviše se zahvaljuje rastu investicija i osobne potrošnje, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).

To je već 19. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to znatno brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,3 posto na godišnjoj razini. Rast od 3,9 posto najveći je još od četvrtog tromjesečja 2007. godine, kada je BDP porastao po stopi od 4,2 posto.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.