HGK donosi prve procjene BDP-a za drugo tromjesečje ove godine

"U drugom kvartalu u odnosu na isti prošle godine, svi veliki sektori rasli su visokim stopama - obujam industrijske proizvodnje bio je viši za 13,9 posto, promet u trgovini na malo 20,5 posto, obujam građevinskih radova za 16 posto, a još veće godišnje promjene izrazili su sektori čije je poslovanje bilo najviše pogođeno prošle godine u drugome kvartalu, primarno turizam i promet", kažu u HGK-u.

Iznose i da su turistički dolasci u drugom kvartalu ove godine porasli za 131,7 posto, noćenja za 129,2 posto, a prevezeno je i 124 posto više putnika i 15 posto više robe, dok se ulazni granični cestovni promet povećao za 174 posto.

Uslijed toga, porasla je i ukupna vrijednost fiskaliziranih računa nominalno za 26,6 posto, s rastom vrijednosti računa kod svih djelatnosti.

"Ovako visoke godišnje stope rasta gospodarskih aktivnosti rezultat su činjenice da se usporedba radi s najlošijim kvartalom u prošloj godini, kada se većina gospodarskih aktivnosti odvijala otežano, a dio njih je bio i potpuno zaustavljen, što se tada reflektiralo i u povijesno visokom godišnjem padu BDP-a od 14,4 posto", smatraju iz HGK.

Navode i da je godišnji oporavak u drugom kvartalu zabilježen u svim komponentama BDP-a, a najveći rast kod izvoza roba i usluga (40,9 posto) zbog najniže baze odnosno najsnažnijeg pada prošle godine (od 40,7 posto).

Izvoz roba i usluga imao je i najveći doprinos rastu BDP-a pored potrošnje kućanstava, koja je porasla za 18,4 posto, a značajan rast od 18,3 posto  bio je i kod investicija koje rastu već treći uzastopni kvartal na godišnjoj razini.

Prema djelatnostima, iz HGK iznose da su u godišnjem oporavku BDP-a sudjelovale sve osnovne djelatnosti, ali da je najveći pojedinačni doprinos imala skupina djelatnosti koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i osnovne turističke djelatnosti (smještaj i ugostiteljstvo), kod kojih je bruto dodana vrijednost (BDV) porasla za 37,5 posto nakon pada od 33,3 posto u istom razdoblju prošle godine.

Snažno je porastao i BDV ostalih uslužnih djelatnosti (33,7 posto), koje su također imale velik godišnji pad u drugom kvartalu prošle godine (od 32,8 posto).

S druge strane, nastavkom rasta BDV-a se izdvajaju građevinarstvo (16 posto) i IKT sektor (informacije i komunikacije s rastom od 6,7 posto), kao jedine djelatnosti koje nisu imale prekid trenda rasta tijekom četiri kvartala prošle godine.   

Uz to, iz HGK napominju i da je početak gospodarskog oporavka izražen iznimno visokim godišnjim stopama rasta BDP-a u drugome tromjesečju i kod svih članica EU-a, a da je sezonski prilagođeni BDP u EU-u porastao u drugome kvartalu 13,2 posto.

Među zemljama, najviši je rast za sada zabilježen u Španjolskoj (19,8 posto), Francuskoj (18,7 posto) i Mađarskoj (17,7 posto), dok za Hrvatsku kažu da je među članicama s najbržim rastom.

"Iako i dalje postoje negativni rizici povezani s razvojem pandemije, očekujemo da ćemo ostvariti značajan gospodarski oporavak ove, te značajan rast sljedeće godine. Na tom su tragu i posljednje prognoze Europske komisije, prema kojima će hrvatsko gospodarstvo rasti iznad prosjeka EU stopom od 5,4 posto, osmom najvišom među članicama. Vrlo je optimistično što Europska komisija za Hrvatsku prognozira još brži rast 2022., od 5,9 posto, četvrti najbrži u okviru EU, kada bismo trebali prestići razinu BDP-a iz 2019.", zaključuju iz HGK.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada, i to najveći od 1996. godine, od kada Državni zavod za statistiku (DZS) prati te podatke. 

Rekordni rast zahvaljuje se daljnjem oporavku od korona krize i niskoj lanjskoj bazi. 

Dosad rekordni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 7,2 posto bio je zabilježen u drugom tromjesečju 1997. godine.