HEP već više od dva desetljeća ulaže u razminiranje Lijepe naše

Zagađenost minama ima čitav niz negativnih gospodarskih, razvojnih, ekoloških i društvenih posljedica te predstavlja sigurnosni problem za stanovništvo na područjima koja su bila izložena ratnim djelovanjima. Velike poljoprivredne površine, šume, granični pojasevi i dijelovi obala i rijeka i danas su nedostupni zbog miniranosti ili sumnje u njihovu miniranost.

Razminiranje je sigurno jedan od najvažnijih projekata u koje ulaže HEP, a direktno je usmjeren na zaštitu onog najdragocjenijeg - života i zdravlja ljudi.

Hrvatska elektroprivreda aktivno sudjeluje u projektima razminiranja od 1998. godine. Naime, mnogi elektroenergetski objekti HEP-a (elektrane, trafostanice) i stotine kilometara električne mreže također su bili izloženi miniranju. Stoga je HEP već za vrijeme, a pogotovo odmah nakon Domovinskog rata, ulagao značajna sredstva u razminiranje svojih objekata i mreže, što je omogućavalo i korištenje očišćenih površina i za druge svrhe.

HEP - najveći pojedinačni donator Hrvatskog centra za razminiranje

U razminiranje vlastitih objekata HEP je investirao 65 milijuna kuna te je, kao tvrtka koja iz prve ruke poznaje problem opasnosti od mina, nastavio s ulaganjem u humanitarno razminiranje.

Donacije se koriste za realizaciju projekata razminiranja prema sigurnosnim prioritetima iz Plana razminiranja Vlade Republike Hrvatske, a HEP time daje doprinos ostvarenju jednog od najvažnijih nacionalnih projekata, značajnog za sigurnost stanovništva i gospodarski razvoj na područjima onečišćenim minama.

Najveća pojedinačna donacija, kao i prethodnih godina, bila je namijenjena projektima humanitarnog razminiranja u suradnji s Hrvatskim centrom za razminiranje. U 2018. donacija je usmjerena razminiranju minski sumnjivih površina naselja Novo Selište u Sisačko-moslavačkoj županiji u vrijednosti od dva milijuna kuna.

Ukupno promatrano, HEP je u projekte razminiranja u posljednjih 18 godina uložio i donirao više od 77 milijuna kuna.

Minski sumnjivih područja još ima

Minski sumnjiva površina na prostoru Republike Hrvatske obuhvaća 341,6 četvorni kilometar na području osam županija, odnosno 54 gradova i općina, i procjenjuje se da sadrži više od 30 tisuća neeksplodiranih ubojnih sredstava. Cjelokupna minski sumnjiva površina na teritoriju Republike Hrvatske obilježena je s više od 12.000 oznaka upozorenja na minsku opasnost.