PODRŽANO 1848 PROJEKATA

HBOR u 2019. godini poduzetnicima odobrio 5,8 milijardi kuna kredita

Autor

lb/h

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u 2019. godini poduzetnicima je odobrila 5,8 milijardi kuna kredita, što je tri posto više nego godinu dana ranije, čime je podržano 1848 projekata koji su se u 88 posto slučajeva odnosili na investicije, istaknuto je u srijedu na konferenciji za medije te banke.

12.02.2020. u 13:59
Ispiši članak

Kada se gleda ukupna financijska aktivnost banke, koja obuhvaća kreditnu, garancijsku i mandatnu aktivnost, osigurana je podrška za više od 2400 poduzetničkih projekata, s iznosom većim od sedam milijardi kuna, što također predstavlja rast odobrenih sredstava za tri posto, kazao je član Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo na konferenciji na kojoj je, osim preliminarnih rezultata poslovanja u 2019. godini, predstavljena i Strategija poslovanja HBOR-a za razdoblje 2020. - 2024.

Od ukupnog broja kredita, 89 posto ih je plasirano za projekte malih i srednjih poduzetnika, što je nešto manje no prethodne dvije godine, a Čuvalo pojašnjava da je to zbog pojačanog intenziteta ulaganja u infrastrukturne projekte, koji su lani podržani s 2,4 milijarde kuna.

Pet ključnih ciljeva petogodišnje strategije HBOR-a

Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko apostrofirala je pet ključnih odrednica strategije HBOR-a za predstojeće petogodišnje razdoblje, izdvojivši ulogu te banke kao pokretača inovativnosti i održivog razvoja Hrvatske.

Strateške smjernice se tako odnose na poticanje razvoja tržišta vlasničkog i kvazi-vlasničkog kapitala, poticanje konkurentnosti s naglaskom na inovacije, digitalnu transformaciju i industriju 4.0., potom poticanje internacionalizacije i globalizacije hrvatskog gospodarstva, razvijanje klimatski i energetski neutralnog gospodarstva putem energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša, a naposljetku naglasak je stavljen i na podršku ekonomski i socijalno uravnoteženog i održivog regionalnog, ruralnog i urbanog razvoja.

Shodno odrednici razvoja tržišta vlasničkog i kvazi-vlasničkog kapitala, Perko ističe da po pitanju ulaganja venture i private equity kapitala na godišnjoj razini postoji tržišni jaz od 120 milijuna eura, čime je Hrvatska tri puta ispod prosjeka EU-a. Osim razvoja tržišta i novih equity fondova, Perko tu ističe važnost i podizanja znanja i svijesti među ključnim dionicima.

Perko kaže i da se dosad najmanje radilo na odrednici koja se tiče poticanja konkurentnosti s naglaskom na inovacije, digitalnu transformaciju i industriju 4.0., što je i po prirodi stvari razumljivo, jer je tu često riječ o startupovima koji nisu pogodni za "čisti bankarski dug". Napominje da se ta odrednica u velikoj mjeri poklapa s onom koja se tiče razvoja vlasničkog kapitala, pa će se stoga istraživanje i razvoj, digitalizacija i slična područja poticati upravo razvojem venture kapitala.

Naime, fond rizičnog kapitala Fil Rouge Capital za ulaganje u startupove raspolaže s iznosom većem od 40 milijuna eura, a sredstva su mu u najvećoj mjeri doznačena od Europskog investicijskog fonda (EIF), no i od privatnih investitora, kao i HBOR-a, koji sudjeluje s iznosom od 2,5 milijuna eura.

Taj je fond u vrlo kratkom razdoblju, od otprilike pola godine, putem 33 investicije u startupove uložio 6,5 milijuna eura, pri čemu je pregledano više od 700 prilika za ulaganje, što najbolje svjedoči "gladi" za ovakvim nečim na tržištu, kaže Perko.

U kontekstu izvora financiranja, Perko navodi proaktivno korištenje EU-ovih sredstava, nacionalnih izvora, kao i onih međunarodnih financijskih institucija, poput EIB-a, Svjetske banke, a tu su i financijski instrumenti, čija bi dostupna vrijednost u sljedećem proračunskom razdoblju trebala težiti oko 2 do 3 milijarde eura.

Izdvojila je i novu razvojnu inicijativu Europske komisije InvestEU, koja također pruža primamljive prilike za pribavljanje sredstava.

Između ostalog, HBOR također razvija i projekt studentskih kredita, koji bi uključivao mogućnost školovanja vani, s obvezom povratka u Hrvatsku, no na konkretnom modelu i kriterijima se još radi.

Perko je podsjetila i da je HBOR u proteklom razdoblju smanjio odnosno sažeo broj kreditnih programa, s 25 na devet, snižene su i kamatne stope, a primjerice za privatni sektor za izvoz, pod uvjetom zapošljavanja jedne osobe mlađe od 30 godina, ona iznosi 1,3 posto.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.