Guverner HNB-a uvjerava: Da nismo to učinili, inflacija bi bila još viša

Rekao je to na panelu "Hrvatska u eurozoni: godina izazova i prilika", održanog u sklopu konferencije "Desetljeće zasluženih prilika i izazovi koji dolaze", koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Tako, kada promatra prvu godinu Hrvatske u eurozoni, Vujčić smatra da ono što se očekivalo i predviđalo na kraju se i dogodilo. Članstvo u eurozoni, naveo je guverner, tako je utjecalo i na uklanjanje tečajnog rizika, što je dovelo do smanjenja premije rizika zemlje, posljedica čega je i da su kamatne stope znatno niže no što bi bile bez uvođenja eura.

Primjer toga, napomenuo je Vujčić, su i zemlje koje nisu uvele euro, poput Češke, Mađarske i Poljske. "Troškovi zaduživanja države, poduzeća i kućanstava bi bili na znatno višim razinama. Ne samo to, nego bi i stopa inflacije bila viša nego što je, jer Hrvatska ima nižu stopu inflacije od svih tih zemalja koje nisu uvodile euro", ocijenio je Vujčić, dodavši da se koristi eura najviše vide u trenucima krize.

Neznatan utjecaj uvođenja eura na ukupnu inflaciju 

Rekao je i da je prema istraživanju HNB-a i ESB-a uvođenje eura imalo utjecaj na ukupnu inflaciju za 0,4 postotna boda, s time da se taj učinak praktički u potpunosti odnosio na usluge, a ne na robe. Štoviše, prema preciznijem i širem istraživanju Eurostata objavljenom u listopadu, kazao je Vujčić, to povećanje je bilo i niže, bliže 0,2 postotna boda, i to u potpunosti u siječnju, također u uslugama, dok je u veljači i ožujku taj utjecaj već bio "nesignifikatan".

Kada je riječ o rastu cijena usluga u ljetnim mjesecima, po Vujčiću je ono prvenstveno povezano s turističkom sezonom i potražnjom u turizmu, a ne s uvođenjem eura. Stoga, dio građana ima percepciju da su cijene rasle zbog uvođenja eura, no danas je jasno da to nije bio slučaj, zaključio je guverner.  

Vujčić je iskoristio priliku da pozove građane da promjene preostale kune u eure, s obzirom da je prema procjenama HNB-a u optjecaju još oko 4,66 milijardi kuna. Pozvao ih je da to učine do kraja godine, s obzirom da od 1. siječnja 2024. poslovne banke, Financijska agencija (Fina) i Hrvatska pošta prestaju pružati uslugu zamjene kune, pa će se tako novčanice i kovanice kune moći zamijeniti isključivo u HNB-u.

FOTO: HINA/ Mladen Volarić

Lalovac: Treba vremena da građani osjete koristi od eura

Zastupnik u Hrvatskom saboru i potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun Boris Lalovac istaknuo je da je članstvo u eurozoni zasigurno donijelo makroekonomsku stabilnost. Po njemu Hrvati su "vrlo lako" prihvatili euro, s obzirom da i od ranije cijene nekretnina i automobila iskazuju u eurima.

Vujčić o inflaciji: Evo što možemo očekivati u idućem razdoblju

No, s druge strane je građanima teže objasniti dugoročne koristi od članstva u jeku visoke inflacije, koja im slabi kupovnu moć. Građanima će stoga sigurno trebati vremena da osjete te dobrobiti koje uživaju građani u drugim članicama eurozone, po Lalovcu i četiri do pet godina.