Grubišić: Glavni uzrok inflacije su državne intervencije, a ne tržište i poduzetnici. Nakon goriva koje proizvode i usluge treba isto tako cjenovno ograničiti?

Tako će litra osnovnog eurodizela na benzinskim postajama koje nisu na autocestama koštati 13,08 kuna za litru, a osnovnog benzina eurosuper 95 bit će 13,50 kuna po litri. Plavi dizel koštat će najviše 9,45 kuna po litri.

Da Vlada nije reagirala, osnovni benzin bi od utorka koštao 14,07 kuna, dizel 14,57 kuna, a plavi dizel 10,93 kune, rekao je Plenković. Te cijene bit će od utorka na autocestama, osim plavog dizela, koji se ondje ne toči. Više pogledajte OVDJE.

'To nije dobar potez'

Što o svemu tome misli ekonomski stručnjak Andrej Grubišić, portal Direktno doznao je u razgovoru s njim.

Odmah na početku, ekonomski stručnjak istaknuo je da to nije dobar potez. Svoju tvrdnju dodatno je pojasnio: "To je ograničavanje ekonomskih i poduzetničkih sloboda. Jednako tako, mnogi od nas imaju ideju i želju koju kategoriju drugih proizvoda ili usluga bi htjeli cjenovno ograničiti, no moramo voditi računa o tome da svako ograničavanje cijena arbitrarno, koje nije u skladu s onim razinama cijena koje bi diktiralo tržište, postavlja i nameće pitanje - tko snosi onu razliku do pune cijene. U ovome slučaju tu razliku, odnosno trošak ili štetu, snose distributeri, odnosno trgovci koji se bave s tim biznisom".

Potom nastavlja:

"U tom smislu, to je diskriminirajuće za njih. Sutra se ista stvar može dogoditi bilo kojem drugom poduzetniku radi arbitrarne političke odluke. Pojedinačno gledano, najveći dio cijene predstavljaju državni porezi - PDV i trošarina. Vlada je trebala ići s daljnjim sniženjem trošarina. Treba ići u daljnje smanjenje opće stope PDV-a jer ne troše ljudi samo na dizel i benzin, nego troše i na druge stvari. Relaksiranje opće stope PDV-a, koja je jedna od najvećih u Europi, će sasvim sigurno otkloniti pritisak na daljnje povećanje cijena drugih proizvoda ili usluga ili će ostaviti prostora za njihovo eventualno sniženje. Ako neće doći do sniženja, ostavit će biznisima više prostora da ljudima mogu povećati plaće, a kroz to povećanje jednim dijelom zadržat će kupovnu moć".

Ljudi moraju biti svjesni činjenice da su glavni uzrok inflacije - državne intervencije, a ne tržište i poduzetnici, poručuje naš sugovornik.

"Imamo inflaciju zbog tri stvari koje su pod direktnim političkim kontrolama. Prvo je printanje novca, koje je u Europskoj monetarnoj uniji bilo prisutno zadnjih desetak godina i eskaliralo je tijekom Covida. S druge strane, postupanje tijekom Covida gdje se išlo u prekomjerna ograničavanja kretanja ljudi i - posljedično - dobara, koji su doveli do trganja opskrbnih lanaca koji se nisu uspjeli oporaviti. Sada rade dodatan pritisak na cijene. Naposljetku, rat u Ukrajini, koji je također posljedica političkih, odnosno državnih nesuvislih ili grubih odluka".

Ostavlja se dojam, dodaje, da države ili političari nešto spašavaju, a zapravo - kada se bolje pogleda koji su ključni uzroci inflatornih pritisaka - oni proizlaze ih tih istih krugova.

Lukav potez ili diskriminacija?

Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da se cijene fiksiraju za sve benzinske postaje, osim na autocestama. Ekonomski stručnjak Grubišić i o tome je dao svoj sud:

"Odluka, po meni, nije opravdana ni u kojem obliku čak i da ograničenje vrijedi i za autoceste. To ne mijenja suštinski problem s takvom vrstom intervencionizma jer svaki takav oblik državnog intervencionizma ima svoju skupinu kojoj to ide na korist, a ima i skupinu kojoj to ide na štetu. Uglavnom se komuniciraju navodne koristi, a ne razglaba se o dugoročnijim posljedicama negativnih reperkusija na one kojima to ide na štetu".

Ekonomija, pojašnjava, nije skup izoliranih postavka, u kojoj akcija nema svoju reakciju s time da nerijetko reakcije nisu vidljive i opipljive i teško ih je materijalizirati na kratak rok.

"To smatram samo lošom posljedicom unutar loše odluke, ali ne smatram da bi odluka bila bolja i da bi promijenila suštinski problem da nema ograničenja i na autocestama", govori i nastavlja:

"Naposljetku, kada netko kaže da je diskriminacija prodavati nešto s hrvatskom putovnicom po drugačijoj cijeni u odnosu na nekoga sa stranom putovnicom, diskriminacija je ako to radi država. Nije diskriminacija ako to radi privatan poduzetnik, on ima pravo prodavati kome hoće i po koliko god hoće, a - na kraju krajeva - ima pravo ne prodati uslugu".

Tko će 'progutati' poremećaje?

Kaže da mora spomenuti još jednu stvar:

"Funkcija cijena je da šalje signale koliki je stvarni trošak nečega. Ako je stvarni trošak nečega 15 kuna, a na polici ima cijenu 13,50 kuna, to znači da onu razliku između cijene netko snosi. Cijena na polici, dakle, ne šalje signal ukupnog troška".

Ovakva vrsta državnih intervencija, dodaje, sugerira da se s tim proizvodima i uslugom u manjoj mjeri događaju poremećaji, nego što se doista i događaju, odnosno da će te poremećaje netko progutati tko nije bitan i možda ima snage. Ističe da treba biti jako oprezan jer će sutra možda netko drugi biti na vlasti pa će džonom na neku drugu poduzetničku skupinu.

"Nije uloga Vlade birati poduzetničku skupinu koju će stavljati u povlašteni ili podređeni položaj", kaže pa zaključuje:

"Svi smo mi građani (kupci) koje se navodno štiti, ali smo istovremeno većina nas i djelatnici koji negdje primaju plaću ili poduzetnici koji rade za dobit - što ako se našem poslodavcu sutra zabrani dizanje cijena i on nema dovoljno prostora za dizanje plaća, što ako mu to onemogući daljnje ulaganje ili vraćanje kredita, što ako prinosi za vlasnike postanu iznimno niski i preveniraju interes ulaska konkurencije jer se radi o sektoru u kojem zarada ne opravdava vlasničke rizike zbog jake izloženosti političkim odlukama itd.

Istovreno, građani u bankama imaju depozite koji su plasirani u kredite koje biznisi možda neće moći vraćati jer svojim prodajnim cijenama ne mogu generirati adekvatnu razliku u cijeni itd. Centralno planiranje i reguliranje cijena dokazano je štetno koliko god 'zaštitnički' zvučalo. Naposljetku, ako je arbitrarno određena cijena goriva 13,5 kuna, koliko bi trebala biti cijena kave, soka i sendviča na pumpi?".