Građani reagirali na vijest koja je odjeknula Hrvatskom: 'Usklađuje li Hrvatska plaće s EU'

Na razini EU-a godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) koji omogućuje usporedbu među zemljama-članicama, smanjena je u kolovozu na 2,4 posto, s 2,8 posto u prethodnom mjesecu, i najniža je od srpnja 2021. godine. U eurozoni cijene su kolovozu bile više za 2,2 posto nego lani, potvrdio je Eurostat preliminarnu procjenu.

Temeljna inflacija, kad se isključe cijene energije i svježe hrane, zadržala se na srpanjskoj razini i iznosila je 2,8 posto. Najviše su u zoni primjene zajedničke valute u kolovozu poskupjele usluge, za 4,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, gotovo kao i u srpnju. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene na oba područja porasle za 0,1 posto, pokazuju tablice europskog statističkog ureda. Daleko najveću godišnju stopu inflacije u EU bilježila je i u kolovozu Rumunjska, i to u visini 5,3 posto. Slijede Belgija i Poljska s rastom potrošačkih cijena na godišnjoj razini za 4,3 odnosno za četiri posto, navodi se u izvješću.

U Hrvatskoj su potrošačke cijene prema HIPC-u u kolovozu bile za tri posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U srpnju bile su više za 3,3 posto. U prošlogodišnjem kolovozu godišnja stopa inflacije iznosila je 8,4 posto. Na mjesečnoj razini cijene su u Hrvatskoj u kolovozu porasle za 0,1 posto, prateći prosjek eurozone i EU u cjelini, prema tablicama Eurostata. 

FOTO: Pixabay (ilustracija)

Rast cijena proizvoda široke potrošnje

Na rast cijena proizvoda široke potrošnje osvrnuo se i bivši ministar financija Slavko Linić koji je za portal Direktno komentirao kako je Vlada svojom politikom zaštite i gospodarstvenika i građana s kontrolom cijena energenata itekako mogla i utjecala na to da nemamo toliki rast cijena.

"Nažalost očito je da je ponuda premala u odnosu na potražnju i da su to iskoristili najvećim dijelom trgovci, a i neki proizvođači i to je razlog visoke inflacije. Moje mišljenje je da imamo nerealno visok rast cijena proizvoda široke potrošnje iako je Vlada svojom politikom itekako štitila i građane i potrošače kontrolom cijene energije", objasnio je Linić.

Linić otkrio recept za dizanje plaća građanima: Sve je povezao s porezom na nekretnine

Aktualnu temu komentirali su i čitatelji pa se tako jedna čitateljica pita "usklađuje li Hrvatska plaće s EU?", Veselite se Hrvateki, napokon ste dočekali! Zahvaljujući Plenkoviću, njegovoj vladi i njegovim interesnim kolaborantima. Uspoređujući je sa svim drugim EU zemljama članicama, imate procentualno najveći rast plaća... A sad ste od Plenkovica i njegove velikodušne vlade dobili i najnižu inflaciju s najnižim rastom cijena robe, tzv. široke potrošnje. Zavide vam građani svih drugih EU država članica. Druže Plenky ljubičice bela, tebe vole hlebinstina cela!", poručio je drugi čitatelj.