Grad Osijek treću godinu zaredom najuspješniji hrvatskih grad u odvajanju otpada

Izvijestio je to u subotu gradonačelnik Ivan Radić na konferenciji za novinare, održanoj u reciklažnom dvorištu na Jugu II, jednome od četiri osječka reciklažna dvorišta. "Prošle godine je to bilo 51,2 posto, tako da i ove godine imamo skok. Također je bitno reći da smo dvije godine unaprijed preskočili standard EU, jer će od 2025. to biti 55 posto, a već sada u gradu Osijeku imamo 57,65 posto", dodao je gradonačelnik i zahvalio građankama i građanima Osijeka na savjesnosti i odgovornosti u odvajanju otpada.

"Također, tu je i dobra infrastruktura, ali i edukacija od malih nogu. Grad Osijek je i grad koji ima dovoljan broj reciklažnih dvorišta u odnosu na broj stanovnika. Imamo četiri reciklažna dvorišta koja su iznimno posjećena, jedini smo veliki hrvatski grad koji niti ove godine neće platiti penale. Novce kojima bismo platili kaznu, a govorimo o stotinama tisuća eura, uložit ćemo u daljnju infrastrukturu za educiranje i za gospodarenje otpadom", istaknuo je gradonačelnik Radić.

Dodao je i kako je Osijek jedan od rijetkih gradova koji ima svoju kompostanu te podsjetio i na mobilno reciklažno dvorište za prigradska naselja, kao i na reciklažno dvorište za građevni otpad u Sarvašu. "Zadovoljavamo sve uvjete i zato imamo te rezultate. Dostigli smo najvišu razinu odvajanja otpada od vrata do vrata. Naime, naši sugrađani imaju na raspolaganju četiri spremnika u kućanstvima, šest spremnika u stambenim zgradama te četiri reciklažna dvorišta u kojima se može odvojiti 51 različita vrsta otpada", rekao je te nastavio.

FOTO: Grad Osijek

Edukacije se provode i u vrtićima

"Od malih nogu, od vrtića provodimo edukacije naših najmlađih sugrađana, a da u Osijeku otpad nije smeće dokaz je i što smo prošle godine organizirali prvi u Hrvatskoj Eco City Waste festival", naglasio je gradonačelnik rekavši kako će se na taj način u Osijeku i dalje nastaviti  raditi. Igor Pandžić, direktor gradske tvrtke Unikom, zahvalio je Gradu Osijeku na podršci u projektima, djelatnicima Unikoma koji tijekom odvoza otpada, u pet radnih dana, rješavaju sve probleme, kao i sugrađanima što savjesno odvajaju otpad, čime ujedno i postižu niže račune.

"Od 35 000 tona otpada, 15 000 tona je završilo na Lončarici, to je miješani komunalni otpad, dok je 20 000 tona odvojeno prikupljeni otpad. Tu je najveći postotak biootpada, preko 50 posto, koji završava na našoj kompostani gdje proizvodimo kompost prve, druge i treće klase. Oko 3000 tona je papira, 2000 tona plastike, a ostalo su staklo, metal i drveni, odnosno glomazni otpad",  izjavio je Pandžić.

Slavonski grad elegantno riješio gorući hrvatski problem: Građani ga objeručke prihvatili

Pandžić je i izvijestio kako je pripremljen projekt izgradnje reciklažnog dvorišta za glomazni otpad, koji se još uvijek odlaže na Lončarici Velikoj, te da će, temeljem nedavno potpisanoga sporazuma, edukaciju djece u školama i vrtićama uskoro provoditi studenti Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.