SVJETSKI GOSPODARSKI FORUM

Grabar-Kitarović u Davosu ponovno predstavila Inicijativu triju mora

Autor

sp

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović održala je glavno obraćanje uoči panela pod nazivom "Europa koja raste: gospodarska vitalnost srednje i istočne Europe" kojeg su, na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, organizirale Atlantsko vijeće, Goldman Sachs i najveća poljska osiguravateljska grupacija PZU.

22.01.2020. u 09:23
Ispiši članak

U obraćanju je predsjednica predstavila Inicijativu triju mora koju je s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom pokrenula kako bi se kroz suradnju na prostoru srednje Europe uklonile razlike u razvoju koje postoje između zemalja na istoku i zapadu Europe. Kazala je da je Europska unija još uvijek zajednica velikih razvojnih razlika između sjevera i juga i istoka i zapada te da korijene takvom stanju nalazimo u okolnostima u kojima su se tijekom nekoliko desetljeća 20. stoljeća nalazile zemlje Srednje Europe. One su u tom razdoblju bile onemogućene ili usporene u razvoju svojih potencijala i odvojene od modernih europskih gospodarskih i političkih demokratskih trendova, navela je predsjednica istaknuvši kako su posljedice takvih prilika najizraženije u nedostatku infrastrukturnih mreža u energetici, transportu i telekomunikacijama, odnosno u područjima koja su temelj rasta i razvoja Europe.

Predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je kako Inicijativa triju mora kroz svoja tri glavna stupa – transport, energetiku i digitalizaciju – ima za cilj svladati neujednačen razvoj Europe i pridonijeti koheziji EU-a. Dodavši kako je Inicijativa u svojoj srži usmjerena na boljitak cijele Europske unije, predsjednica je kazala kako se to posebno odnosi na njezinu energetsku neovisnost i sigurnost, gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te ukupnu otpornost Europske unije na globalnoj razini naspram različitih izazova s kojima se suočavamo. Naposljetku, razvoj i blagostanje država Srednje Europe nužno će se blagotvorno odraziti i na politički život jer će ojačati suradnju srednjoeuropskih nacija i usmjeriti ih ka većoj gospodarskoj, kulturnoj i svakoj drugoj koheziji, istaknula je predsjednica.

Nadalje, kazala je kako je Srednja Europa jedna od najbrže rastućih regija u Europskoj uniji, te izrazila uvjerenje da će, zahvaljujući svojim ciljevima, stalnim razvojem i rezultatima projekata sa sastanaka na vrhu u Dubrovniku, Varšavi, Bukureštu i Ljubljani, Inicijativa triju mora još više potaknuti taj uspjeh. Dodala je kako sudjelovanje Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke kao partnerskih zemalja Inicijative te podrška predsjednika Europske komisije, ali i financijskih institucija Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i Svjetske banke, potvrđuju predanost svih uključenih čimbenika gospodarskom razvoju Srednje Europe u cilju ostvarivanja realne konvergencije gospodarstava zemalja Inicijative prema europskom Zapadu.

"Pored političkih izazova koji prijete jedinstvu Europske unije, u ovom se trenutku Srednja Europa može smatrati uporištem europske ideje – o tome kako kohezija, konsolidacija, blagostanje i potpuno integrirano i funkcionalno unutarnje tržište čine Europsku uniju otpornijom na globalnoj razini“, kazala je predsjednica. Dodavši kako su danas zemlje Srednje Europe u prilici iskoristiti svoj golemi razvojni potencijal i mogućnosti istaknula je kako većina zemalja, ujedinjenih u Inicijativi triju mora, ima povijesnu prigodu zajednički djelovati ka ostvarenju europskog digitalno-prometno-energetskog projekta pri kojem će svaka uključena zemlja zasigurno profitirati. Predsjednica je pri tom podsjetila kako Hrvatska predstavlja mediteranska vrata Srednje Europe i otvorena je za ulaganja.

Naposljetku, predsjednica je kazala kako Hrvatskoj, kao članici Europske unije, ostaje ispuniti još dva cilja, ući u eurozonu i postati dio šengenskog prostora. "Hrvatskoj je cilj ući u Europski tečajni mehanizam u prvoj polovini godine, kada predsjedamo Vijećem Europske unije, a postati dijelom šengenskog prostora od velike je važnosti za sigurnost ne samo Hrvatske nego i cijele Europske unije", istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović. Uz predsjednicu Republike Hrvatske, glavno obraćanje na panelu održali su poljski i latvijski predsjednici Andrzej Duda i Egils Levits.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.