Gospodarska komora: Implementacija kružnog gospodarstva ključno rješenje za izlazak iz krize

"U sadašnje doba ogromnih cijena sirovine, energije, prekinutih lanaca dobave, nemogućnosti dobave primarnih sirovina, sekundarne sirovine postaju najvažnije, a otpad koji se nalazi na odlagalištima mora postati vrijedna sirovina da ga možemo vratiti u proizvodne procese", kazala je Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.

Istaknula je da u implementaciji kružnog gospodarstva u Osječko-baranjskoj županiji (OBŽ) postoje dobri primjeri, navevši da je Grad Osijek prvi veliki grad u Hrvatskoj po postotku odvajanja komunalnog otpada.

Plan da do 2030. godine 60 posto komunalnog otpada treba biti reciklirano i ponovno upotrebljeno smatra vrlo ambicioznim i teško ostvarivim ne samo u Hrvatskoj, već i u puno razvijenijim EU članicama.

Zapravo je bitan sustav, bitno je od početka do kraja organizirati sustav gospodarenja, prikupljanja i recikliranja otpada, a korištenje krajnjeg otpada kao izvora energije nešto je o čemu se sada opet intenzivno govori, naglasila je Šćulac Domac.

Alenka Košiša Čičin-Šain, v.d. direktorica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknula je da Fond od svojeg ukupnog financijskog dijela kojega nosi, za Sektor posebnih kategorija otpada izdvaja 50 posto. Smatra da je kružno gospodarenje otpadom primarna tema hrvatskog gospodarstva i da se sada nalazimo na prijelomnoj točki.

"Da smo zadržali i neke ranije navike depozitnog vraćanja, o čemu se da razmisliti, ne bismo riješili taj problem jer je potrošačko društvo posljednjih 30 godina dovelo do toga da je otpad postao stvar koje se ne možemo tako jednostavno riješiti", naglašava i dodaje da je to ujedno i izazov, jer stvara nova radna mjesta i otvara nove gospodarske linije.

Fond za zaštitu okoliša sufinancira i potpomaže razne projekte i djeluje u segmentu povratnih naknada, navodi direktorica Fonda, napomenuvši da OBŽ prednjači u recikliranju i zbrinjavanju otpada, a tvrtke s tog područja su perjanice u domaćem gospodarstvu.

Među vodećim hrvatskim tvrtkama u primjeni kružnog gospodarenja otpada je osječka Saponija, čija predsjednica Uprave Dajana Mrčela ističe kako je kompanija orijentirana ka održivom razvoju i klimatskoj neutralnosti koju žele postići do 2050. godine.

"Upravo provodimo veliku investiciju, vrijednu 60 milijuna kuna, od kojih je 20 milijuna kuna potpomognuto iz europskih fondova, a kojom ćemo obnoviti šest pogona na lokaciji Osijek i učiniti ih energetski učinkovitijim i boljim uvjetima rada", objašnjava Mrčela, ističući kako jako puno rade po pitanju reciklata, jer je gotovo 87 posto njihove kartonske ambalaže od recikliranog papira.

Prema njezinim riječima, velike su uštede napravljene i po pitanju plastike jer unutar pogona imaju i proizvodnju plastične ambalaže te godišnje proizvedu gotovo 60 milijuna jedinica boca u koje pune gotove proizvode, i čepove koje koriste na brizgalicama.

"Sve to radimo od recikliranog polietilena", naglašava i upozorava kako se kompanija, s obzirom na divljanje cijena sirovina i energenata nalazi u izazovnom razdoblju, no vjeruju u mjere Vlade koje će sutra biti predstavljene.

Zoran Kovačević, predsjednik HGK Županijske komore Osijek kaže da u toj županiji dominiraju industrije poput prehrambene, papirne, drvne, kemijske te proizvodnja plastike gdje su mogućnosti primjene kružnog gospodarstva iznimne.

"One čine više od 70 posto mogućnosti. Bogatstvo su u poljoprivredi", konstatirao je Kovačević, navevši 200 tisuća hektara biljne proizvodnje koja stvara biljni otpad, koji se pak pretvara u toplinsku ili električnu energiju, potom stočarsku proizvodnju koja je važna u proizvodnji bioplina, kao i stajnjak.