IZVJEŠĆE DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU
Godišnja stopa inflacije porasla na 0,7 posto
Godišnja stopa inflacije mjerena potrošačkim cijenama, u Hrvatskoj je u studenome porasla na 0,7 posto, s mjesec dana ranije zabilježenih 0,6 posto, pokazuje u ponedjeljak objavljeno izvješće Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema izvješću DZS-a, u odnosu na listopad cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju bile su niže 0,1 posto. U razdoblju od početka siječnja do kraja studenoga, bile su više za 0,7 posto.
U odnosu na studeni prošle godine, skroman rast potrošačkih cijena podržan je višim cijenama hrane i bezalkoholnih pića koje u strukturi potrošačke košarice čine gotovo 28 posto, a prosječan rast cijena u toj kategoriji iznosio je 0,4 posto. U razdoblju od siječnja do studenoga, u odnosu na isto razdoblje lani cijene hrane i bezalkoholnih pića niže su za 0,3 posto.
Na godišnjoj razini porasle su i cijene alkoholnih pića i duhana (+4,8 posto), te odjeće i obuće (+1,2 posto). U kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i goriva, koja u strukturi potrošačkih cijena sudjeluje s 16,4 posto, cijene su porasle za 1,8 posto, a cijene plina veće su za 6,8 posto.
Snažniji rast godišnje stope inflacije obuzdale su, između ostalog, niže cijene prijevoza, koje su pale za 0,9 posto, a taj pad je podržan smanjenjem cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva za 1,2 posto.
Izuzmu li se cijene energije, rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini bio je nešto izraženiji (0,9 posto).
Kumulativno, od siječnja do studenog, u odnosu na isto razdoblje 2018. potrošačke cijene bez energije su porasle za 0,9 posto.
Analitičari Reiffeisen banke (RBA) očekuju da će i podaci za prosinac ukazati na nastavak skromnih godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena pa će i stopa inflacije na razini cijele 2019. ostati ispod jedan posto.
"Unatoč blagom ubrzanju, inflacija bi i tijekom 2020. godine trebala ostati umjerena, ispod 1,5 posto. Podrška stabilnosti cijena trebala bi doći sa svjetskih robnih tržišta gdje prema našim očekivanja unatoč znatnim geopolitičkim rizicima nema naznaka rasta. Štoviše u trenutnim projekcijama u prosjeku predviđamo pad cijena sirove nafte, što se primjećuje i u recentnim kretanjima u posljednjem tromjesečju", kažu u RBA-u.
Kako objašnjavaju, kriza prerađivačke industrije u mnogim gospodarstvima podržava očekivanja o smanjenoj potražnji za sirovom naftom što uz kontinuirani rast američke proizvodnje iz škriljevca omogućava zadržavanje prezasićenosti tržišta sirovom naftom.
S druge strane, niska baza 2019. te solidna domaća potražnja uz nastavak još jedne dobre turističke sezone stvarat će pritiske u suprotnom smjeru, kažu u RBA-u.
Na mjesečnoj razini cijene pale 0,1 posto
Na mjesečnoj su razini u studenome potrošačke cijene pale, u prosjeku za 0,1 posto.
Najviše su pale cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva i cijene prijevoza koje su u prosjeku po svakoj skupini niže za 0,4 posto.
Cijene u restoranima i hotelima u prosjeku su niže za 0,3 posto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića te cijene rekreacije i kulture pale su za po 0,2 posto.
Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva bile su u prosjeku niže za 0,1 posto.
Istodobno su cijene zdravstvenih usluga, komunikacija, obrazovanja i raznih dobara i usluga ostale na razini iz listopada.
Najveći doprinos padu indeksa potrošačkih cijena u studenome u odnosu na listopad dale su cijene hrane i bezalkoholnih pića, a najveći doprinos porastu indeksa imale su cijene odjeće i obuće.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.