Gastarbajteri prošle godine u Hrvatsku poslali više od 2,25 milijardi dolara

I dok nema sasvim preciznih brojki o tome koliko se stotina tisuća hrvatskih državljana iselilo posljednjih godina u inozemstvo, najnoviji podaci Svjetske banke potvrđuju da i novo iseljeništvo nije izgubilo vezu s Hrvatskom.

Kao i za vrijeme bivše države, članovi obitelji koji su ostali u Hrvatskoj preživljavaju ili podižu životni standard upravo zahvaljujući novčanim transferima iseljeništva.

Hrvati su, prema preliminarnim podacima Svjetske banke, u 2016. kući poslali 2,253 milijarde dolara što je 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Hrvatska se tako ubraja među zemlje, prema podacima Svjetske banke, u kojima transferi vlastitih građana iz inozemstva kontinuirano rastu.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, najnovija procjena transfera iseljeništva podudara se s procjenama Svjetske banke i premašuje 2,1 milijardu eura. To je više od svih ukupno pristiglih izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku tijekom 2016. godine, koja su, prema podacima HNB-a, iznosila 1,7 milijardi eura.

Prema podacima središnje banke najviše novca u Hrvatsku su investirale kompanije iz Italije, Nizozemske, Luksemburga i Njemačke.

Ako se prebroje sva dosadašnja inozemna ulaganja od 1993. do danas ukupno su iznosila 30,8 milijardi eura. U tom su razdoblju najznačajnije strane investicije pristigle iz Nizozemske (6,55 milijardi eura), Austrije (3,5 milijardi eura), Italije (3,3 milijarde eura) i Njemačke (2,9 milijardi eura).

Dijaspora je poslala puno više novca, službenim i neslužbenim kanalima, no o tome se nedovoljno govori i ne vodi se prava statistika. Prema najnovijem istraživanju Svjetske banke u razdoblju od 1993. hrvatski su iseljenici u zemlju porijekla poslali 29,5 milijardi američkih dolara, u to naravno nisu računate pojedinačne investicije putem njihovih tvrtki. Dakle, gotovo kao i sva izravna strana ulaganja.

Dejana Rebernik iz Direkcije za odnose s javnošću Hrvatske narodne banke, ističe da HNB nema evidenciju o strukturi transfera fizičkih osoba građanima iz inozemstva, kao niti podatke po zemljama uplate.

Inače, novčani transferi iseljeništva u Hrvatsku u kontinuiranom su porastu iz godine u godinu. Prema podacima Svjetske banke u 2016. su dosegnuli rekordnu vrijednost i utrostručili su se u odnosu na 2005. godinu kada su iznosili samo 693 milijuna dolara.

Najnovije istraživanje Svjetske banke bilježi već drugu godinu za redom pad novčanih transfera iseljenika iz razvijenih zemalja u slabije razvijene zemlje za 2,4 posto, na 429 milijardi američkih dolara. U europskim i srednjoazijskim zemljama na razini regije taj je pad u odnosu na 2013. bitno veći i iznosi čak 30 posto. Ukupni transferi na svjetskoj razini pali su u 2016. za 1,2 posto, na 575 milijardi dolara.

Pad službenih transfera rezultat je slabljenja eura, pada ekonomskih aktivnosti, ali i strože kontrole novčanih transfera uključujući i borbu protiv terorizma, pa se značajan dio doznaka iseljeništva prelio u neformalnu sferu, odnosno ide neslužbenim kanalima koje Svjetska banka svojim istraživanjem u potpunosti ne obuhvaća.

Trošak slanja novca u prosjeku iznosi 7,5 posto vrijednosti transfera, što je još uvijek vrlo značajan trošak i bitno utječe na jačanje neslužbenih kanala slanja novca u matične zemlje.

I dalje najviše novca u svijetu šalju emigranti iz Indije (62,7 milijardi dolara) i Kine (61 milijarda dolara), a slijede Filipini (29,9 milijardi USD), Meksiko (28,5 milijarde dolara), Pakistan (19,8 milijardi dolara), Nigerija (19 milijardi dolara) i Egipat (16,6 milijardi dolara). Značajne transfere iz inozemstva šalju i radnici iz Bangladeša (13,7 milijardi USD), Vijetnama (13,4 milijardi USD) i Indonezije (9,2 milijarde dolara).

U odnosu na visinu BDP-a doznake emigranata najznačajnije su za Kirgistan (34,5 posto BDP-a), Nepal (29,7 posto BDP-a), Liberiju (29,6 posto BDP-a) i Haiti (27,8 posto BDP-a).

Od europskih zemalja najviše novca kući šalju Rusi i Ukrajinci po 6,2 milijarde dolara, a slijede Rumunji (3,5 milijarde dolara) i Srbi (3,2 milijarde dolara).

Državljani Bosne i Hercegovine, prema podacima Svjetske banke, u 2016. u zemlju porijekla slali su 1,87 milijardi dolara, što je jednako vrijednosti 11,3 posto njihova BDP-a.