JE LI KONČAR DEFINITIVNO ODUSTAO?

Iz Uljanika uskoro odlazi i nedovršeni brod Santiago, vraća se u riječki 3. maj

Autor

Andrea Latinović

Kada je 7. listopada 2016. godine u riječkom brodogradilištu 3. maj porinut tanker Santiago, čija je kuma bila predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, malo je tko znao daljnju sudbinu toga velebnoga broda.

30.07.2019. u 15:16
Ispiši članak

Toga je dana u 11 sati, s Navoza 2 u more porinuta gradnja 723 koju je 3. maj gradio za španjolsku kompaniju MARFLET MARINE.  Na dugu suradnju koju su imali s pulskim Uljanikom osvrnuo se tom prigodom vlasnik Marfleta, Carlos Cremades koji se prisjetio 1991. godine kada su prvi put došli u pulsko brodogradilište te, unatoč ratu i potezima drugih brodovlasnika, odlučili da neće povući i otkazati ugovorene novogradnje.

Kuma gradnje, Kolinda Grabar - Kitarović zahvalila je naručitelju broda, kompaniji MARFLET na ukazanom povjerenju Uljanik Grupi i 3. maju, rekavši: ''Želim vam izraziti i posebnu zahvalnost što ste bili uz Hrvatsku u njezinim najtežim trenucima, tijekom Domovinskog rata. Tada ste bili jedan od malobrojnih naručitelja brodova u našim brodogradilištima. Time ste pridonijeli očuvanju radnih mjesta mnogih vrijednih ljudi, ali i opstanku hrvatske brodograđevne industrije koja je, zahvaljujući i vama, bila i ostala važan dio hrvatskoga gospodarstva“.

Zatim je presijecanjem vrpce brodu Santiago zaželjela dobro i mirno more...

I danas, gotovo tri godine nakon toga svečanoga čina, kada se činilo da brodogradnja u Hrvatskoj još ima perspektivu, ogromni Santiago, čiji su pojedini dijelovi već i zahrđali, stoji i dalje na vezu u pulskom brodogradilištu Uljanik, koje je nedavno otišlo u stečaj, a time je ostalo otvoreno ogromno pitanje: ima li više ikakve nade za nastavak njegovog rada?

Ili je Vlada Republike Hrvatske odlučila ''spasiti'' samo riječki 3. maj, a Uljanik prepustiti trajnom zaboravu i ugasnuću?

Prema posljednjim informacijama, uskoro bi nedovršeni Santiago trebao krenuti ponovno u Rijeku, iz koje je i krenuo prema Puli prije tri godine, a to bi značilo i mogući nastavak rada riječkog brodogradilišta 3. maj.

Tako da impresivni, fantastični polarni kruzer Scenic Eclipse, o kojemu smo pisali,  ne bi bio zadnji brod koji će isploviti iz pulskog brodogradilišta.

No čini se da to ipak ne znači i tračak nade za Uljanik i njegove radnike, nakon informacije da je australski Scenic nakon ovog kruzera zainteresiran za gradnju još pet takvih u Puli, jer kako je izjavio stečajni upravitelj, Damir Majstorović, vlasnik grupacije Scenic Glen Moroney, zapravo nije spreman za razgovore o nastavku gradnje u Uljaniku.

Santiago je gotovo istrunuo, zašto se to dopustilo?

Gradnju Santiaga ugovorio je 3. maj za kupca MARFLET MARINE iz Španjolske, građen je bez državnog jamstva, ali prije dvije godine otpremljen je u Pulu i od tada usidren i netaknut trune.

Naime, oko nedovršenog tankera vodi se arbitražni spor s naručiteljem. Stoga je jedna od opcija koju se ovih dana razmatralo među resornim ministarstvima financija, gospodarstva, ali i pravosuđa, bila ta da se otkupom Santiaga od 3. maja omogući brodogradilištu da s računa poskida preostale ovrhe i pokrene poslovne aktivnosti.

Santiago bi trebao biti i jedan od brodova koji će se završavati u Rijeci, a za čije financiranje se još utvrđuju detalji, kako bi se u zakonski mogućim scenarijima provelo financiranje i dovršetak gradnji za koje su već plaćena državna jamstva i koja bi državi mogla umanjiti pretrpljenu štetu.

Hoće li 3. maju biti omogućen nastavak rada, očitovat će se Vlada na svojoj sjednici u četvrtak, istodobno kada se na riječkom trgovačkom sudu na novom stečajnom ročištu odlučuje još jednom o otvaranju stečaja ili novoj odgodi odluke.

Osim Santiaga, za čiji je dovršetak navodno zainteresiran španjolski naručitelj, u Rijeci je realno dovršavanje još dva broda koji su u višoj fazi gotovosti, a za čiju bi realizaciju bilo potrebno osigurati prema posljednjim procjenama oko 100 milijuna eura. Prema planu direktora 3. maja Edija Kučana, Vlada bi u tom scenariju imenovala Hrvatsku brodogradnju Jadranbrod ne samo za nadzor, nego i za tehničko provođenje financiranja. Ta bi se državna tvrtka kreditno zadužila uz državno jamstvo, a potom bi financirala gradnju u 3. maju po određenim fazama radova.

Takav koncept ne nailazi na zapreke u Europskoj komisiji, koja je jasno dala do znanja Vladi da podržava provođenje svih mjera kojima će se štete koje je po izdanim jamstvima pretrpio državni proračun smanjiti. Neslužbeno se čuje tek da je prema novom posezanju u državni džep oprezno Ministarstvo financija, koje je zauzeto razmatranjem računica oko porezne reforme, a i nesklono da se još jednom izlaže pomaganju brodogradnje, piše Poslovni dnevnik.

Oni koji zagovaraju nastavak proizvodnje u Rijeci bez pokretanja stečaja ovakvo rješenje vide kao prijelaznu fazu kojom bi u iduće dvije, dvije i pol godine trebalo doći do strateškog partnera, jer država ne želi više biti vlasnikom nekog brodogradilišta. Ne pojavi li se do završetka gradnje tri broda strateški partner, riječkom brodograditelju tada neminovno slijedi stečaj.

Daljnji razvoj događaja oko ova dva brodogradilišta i traženje načina financiranja brodova u njima zasigurno će u idućem razdoblju postati politička tema, što je uostalom pravilo kad je riječ o brodogradnji. No, za razliku od Uljanika koji je u stečaju i objektivno bez ikakve perspektive za nastavak proizvodnje, 3. maj još uvijek ima zdravu bilancu i moguće je razmatrati neku od solucija te pregovarati s kupcima. U slučaju Uljanika i novih polarnih kruzera, pak, naručitelj je zainteresiran tek načelno i po starom modelu kojeg Vlada u brodogradnji više ne želi prakticirati.

“Bila je to kurtoazna najava, nikakva oficijelna ponuda nije stigla do nas, a kada smo pokušali ispitati interes doznali smo da naručitelj zapravo nema volje za suradnju kroz stečajni plan, strateško partnerstvo ili da kao udjelničar u novom poduzeću sudjeluje u projektu gradnje kruzera u Puli”, objašnjava stečajni upravitelj pozicije u Uljaniku, za čije je jaružalo Fina u ponedjeljak formalno otvorila desetodnevnu javnu dražbu.

Je li investitor Danko Končar definitivno odustao od Uljanika?

Iako se njegovo ime u Uljaniku vezivalo uglavnom uz kontekst tzv. "nekretninskog biznisa", Danko Končar mogao bi se uskoro vratiti u pulsko brodogradilište kako bi gradio brodove, informacija je objavljena 28. svibnja, koja je ponovno pobudila nadu Uljanikovaca, razasutih na Zavodu za zapošljavanje.

Naime, još uvijek nema službene potvrde, ali prema neslužbenim i do danas nedemantiranim izvorima, nesuđeni strateški partner pulskog škvera već neko vrijeme je u pregovorima s čelnicima kuvajtske kompanije Livestock Transport & Trading Co. K. S. C. koji su, usprkos svim problemima s kojima su se susreli u Puli, i dalje živo zainteresirani da svojoj floti što je moguće prije priključe naručeni brod za prijevoz stoke, odnosno gradnju 526, zadnji brod s Uljanikovih navoza.

U Kermas Grupi informaciju ne potvrđuju, ali ni demantiraju, no prema vrlo konkretnim razgovorima koji su navodno odrađeni s potencijalnim lokalnim partnerima u tom projektu, izgledno je da bi uskoro moglo doći do dogovora s Kuvajćanima.

Ima li barem i tračka nade za zamrli Uljanik, moglo bi se vidjeti već na jesen. Do tada nam ostaju samo nepotvrđene spekulacije.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.