FOTO Prepustite se hedonističkim užitcima u podrumima slavonskih i baranjskih vinskih cesta

Vežu ih brojne vinske ceste, a vinogorja svojim položajem kao da omeđuju i štite našu županiju pa se tako zapadom prostire feričanačko, jugom đakovačko, sjeverom baranjsko sve do istočnih granica koje čuva erdutsko vinogorje.

Dvanaest vinskih cesta smještenih na sva četiri vinogorja, gdje se na svakoj cesti i stazici, na svakom pitomom vinogorju nalazi spoj povijesti i tradicije, gastronomije i prirodnih ljepota začinjen vinskom kapljicom.

Jer vinarija i dobrih vina, gotovo da nema nigdje kao na istoku Hrvatske. Ova regija bilježi najveću proizvodnju vina u državi, a poznata je po bijelim vinima – graševini, chardonnayju, tramincu, rizlingu i sauvignon blancu. Od crnih vina, čija proizvodnja nije zanemariva, uzgajaju se frankovka, crni pinot, cabernet sauvignon i merlot. Od svih nabrojenih kraljica je graševina, najvažnija i najraširenija sorta koja se može svrstati među najbolje u svijetu.  

Baranjsko vinogorje, atraktivno je vinogorje koje turisti rado posjećuju zbog jedinstvenih vinskih podruma usađenih u prapornim zaravnima koje su kroz stoljeća nanijeli dunavski valovi.  U baranjskim ćete podrumima kušati izvrsnu graševinu te poslušati priče malih i velikih vinara o povijesti Baranje kao "Majke vina". Od Rimljana preko Eugena Savojskog do današnjih podruma, proteže se priča o vinarstvu i vinogradarstvu. 

Erdutsko vinogorje i kula s vidikovcem odakle pogled seže daleko preko Dunava, zasta su prizor koji se ne zaboravlja. Lesne naslage i strme padine koje vode do čudesnog Dunava obogaćene čašom vina meta su brojnih turista. Erdutski podrumi nadaleko su poznati i po najvećoj hrastovoj vinskoj bačvi koja čuva i do 75.000 litara vina. 

Đakovačko vinogorje nadaleko je poznato po Misnim vinima kojima su svoju notu kroz godine dodavali brojni biskupi. I prije Strossmayera, a naročito za njegovo vrijeme vina đakovačke biskupije bila su poznata u domovini ali i izvan nje. Nagrade su osvajala od Pariza, preko Beča pa do Trsta, a njihova se slavna kapljica pila i šire po svijetu. 

Feričanačko je vinogorje nadaleko poznato po frankovki. A upravo je feričanačka frankovka jedno od najljekovitijih crnih vina čiji sastojci sprečavaju arteriosklerozu i štite od srčanih oboljenja. Trebalo je vremena i truda da se frankovka, u moru popularnih slavonskih bijelih vina, uzdigne do cijenjenog i naposljetku vrhunskog razreda. Danas, upravo zbog ove tamne kapljice brojni ljubitelji vina posjećuju feričanačko vinogorje.

Vina Slavonije i Baranje posljednjih su godina sve atraktivnija i cjenjenija, sve je više onih koji posjećuju istok Hrvatske, ovaj hedonistički raj prepun boja, okusa, mirisa, adrenalina, kulture, tradicije i netaknute prirode. 

Jer osim vrhunske kapljice, Slavonija i Baranja nude još puno toga. Nude nezaboravne trenutke u netaknutoj prirodi, nude čarobna jutra na obiteljskim poljoprivrednim domaćinstvima, najbolje riblje specijalitete i domaće delicije, brojne biciklističke ture, plovidbe kanuom i čamcima kao i šetnju ili osvježenje na riječnim plažama. I to tijekom cijele godine, jer svako je godišnje doba na istoku Hrvatske priča za sebe.

Tek kada iskušate ljetne večernje šetnje, jesensko šuštanje lišća u bezbroj boja pod nogama, pogled na snijegom okovane vinograde i proljetno buđenje prirode, možete reći da upoznajete Slavoniju i Baranju.  Da biste je uistinu upoznali, morate joj se vraćati. I sve dok ne zavirite u svaki vinski podrum, ne ostavite stope na vinskim cestama i ne kušate graševinu, sivi i bijeli pinot, traminac, chardonnay, rajnski rizling, sauvignon, zeleni silvanac i muškat ottonel, dok ne zaokružite gastro užitak kapljicom frankovke, cabernet franca i cabernet sauvignona, merlota, crnog pinota i zweigelta, imat ćete se zašto vraćati istoku Hrvatske. Jer ovdje hedonizam živi sve svoje boje, okuse i mirise.