FOTO Anušić prezentirao geotermalne potencijale Osječko-baranjske županije

Island je zemlja koja u postotku najviše koristi geotermalnu energiju, a u glavnom gradu Reykjaviku 95% električne energije i topline dolazi iz geotermalne energije iz podzemlja.

Iskustva koja su tijekom posjeta čelnici ministarstava, lokalne uprave te geotermalne elektrane i konzultantskih tvrtki podijelili s hrvatskom delegacijom odgovorili su na brojna pitanja s kojima se trenutno susreću župani, gradonačelnici i načelnici koji na područjima svojih uprava žele razvijati utvrđene potencijale.

Uoči puta na Island, hrvatska se delegacija u Budimpešti susrela s veleposlanikom Hrvatske u Mađarskoj NJ.E. Mladenom Andrlićem.

"Geotermalni izvori su budućnost zelene energije i budućnost gospodarskog razvoja Hrvatske. Njihov daljnji razvoj doprinijet će između ostalog i zdravstvenom turizmu i turizmu općenito, što možemo vidjeti na primjerima iz susjedne Mađarske. O tome smo razgovarali s našim veleposlanikom u Budimpešti s kojim Osječko-baranjska županija ima izvrsnu suradnju u svim segmentima", rekao je župan Ivan Anušić uoči odlaska na Island.

Osim obilaska gejzira i prirodnih fenomena kojima Island obiluje, a posljedica su položaja otoka na kojem se razdvajaju dvije tektonske ploče, Euroazijska i Sjevernoamerička kao i potresa i vulkanskih erupcija, održani su brojni sastanci u gradu Reykjaviku i ministarstvima Islanda. U gradskoj upravi su predstavljeni, između ostalog i projekti gospodarenja otpadom te korištenja geotermalne energije i učinkovite vodoopskrbe.

Delegacija je posjetila i termoelektranu Hellisheidarvirkjun koja se nalazi na vulkanu Hengill, južno od Islanda.

Energijom opslužuje Reykjavik i najveća je elektrana bilo koje vrste na Islandu, a jedna od najvećih i na svijetu. Izgradnja ovog postrojenja odvijala se u različitim fazama. Dvije turbine snage 45 MW prvi su put instalirane 2006. godine, nakon čega je uslijedilo dodavanje još jednog motora od 33 MW 2007. godine.

Dvije dodatne turbine, svaka kapaciteta 45 MW, instalirane su 2008. godine, a proizvodnja tople vode započela je u tvornici 2010. godine kada djelovale su tri termoelektrane. U 2011. godini dvije turbine snage 45 MW dodane su toplinskoj i termoelektrani Hellisheidi, čime je povećan ukupni kapacitet proizvodnje električne energije. Danas elektrana može proizvesti oko 300 MW električne energije uz 400 MW toplinske energije. Primjerice, u Hrvatskoj je ukupna proizvodnja oko 85 MW, a odnosi se na elektrane na bio masu.

"Nedavno smo završili projekt 'Studijsko-tehnička dokumentacija geotermalnog potencijala Osječko-baranjske županije' koji se financiran iz EU fondova. Brojni geološki i geofizički podaci su omogućili procjenu geotermalnog potencijala naše županije.

Utvrdili smo pet mikrolokacija, a za svaku od mikrolokacija izrađen je geološki model te je predložena lokacija nove kao i revitalizacija postojećih bušotina. Dio lokaliteta moguće je koristiti za potrebe toplinarstva i agrogeotermije, a dio za proizvodnju električne energije jer je na ležištima geotermalne vode utvrđena temperatura i do 120 Celzijevih stupnjeva", rekao je župan Anušić te dodao kako su iskustva i znanja stečena prilikom studijske posjete Islandu otvorila put prema daljnjim istraživanjima geotermalnih potencijala Osječko-baranjske županije.

Utvrđene potencijale razvijat će, osim u već spomenutom energetskom i turističkom sektoru, i za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno za zagrijavanje staklenika i plastenika.

Korištenje geotermalne energije može znatno smanjiti troškove, jer prilikom intenzivnog uzgoja poljoprivrednih kultura u staklenicima, gdje u prosjeku grijanje čini 35 posto ukupnog troška, ono bi se zamijenilo čistom i besplatnom energijom i time stvorilo značajne uštede te pojačalo konkurentnost proizvoda na tržištu.

Vrijedna iskustva i primjere dobre prakse predstavio je predsjednik uprave tvrtke EFTA, Bardur Halldorsson ističući kako je njihova tvrtka radila istraživanja i u Hrvatskoj. Tvrtka iza sebe ima četiri desetljeća iskustva u energetskom sektoru osobito sustavima distribucije energije i korištenja obnovljivih izvora energije, u nekim od svjetski ekološki najosjetljivijih i fizički izazovnih okruženja.

Na sastancima u Ministarstvu transporta i lokalne uprave te Ministarstvu zaštite okoliša i nacionalnih resursa otvorena su pitanja korištenja obnovljivih izvora energije u svim segmentima života te pružila uvid u suočavanje s izazovima poput potresa, lavina, vulkana i drugih prirodnih nepogoda. Kako su dugoročni ciljevi Europske unije usmjereni prema zaštiti okoliša i korištenju obnovljivih izvora energije, iskustva s Islanda mogu doprinijeti kvalitetnijoj pripremi budućih aktivnosti na području općina, gradova i županija i u konačnici cijele Hrvatske.

Nove mogućnosti koje se otvaraju u programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine upravo ciljaju na korištenje zelene energije, digitalizacije, digitalne transformacije i svega drugog što će doprinijeti rastu domaćeg gospodarstva.