Fina: Blokirano gotovo 20.000 poslovnih subjekata, najviše u Zagrebu

Na poslovne subjekte s područja Zagreba odnosilo se 44 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 2,9 milijardi kuna, što je i očekivano s obzirom na to da je u gradu Zagrebu sjedište najvećeg broja poslovnih subjekta, navode iz Fine.

Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 9,7 posto i dugom od 600 milijuna kuna, Zagrebačke s udjelom od 6,8 posto ili 400 milijuna kuna, Primorsko-goranske s udjelom od 6,5 posto ili 400 milijuna kuna duga, Istarske s udjelom od 5,9 posto ili 400 milijuna kuna duga te Osječko-baranjske s udjelom od 5,1 posto ili dugom od 300 milijuna kuna.

Na poslovne subjekte navedenih šest županija odnosilo se 78 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.

Ostalih 22 posto iznosa disperzirano je na 15 ostalih županija s udjelima od 0,4 posto u Ličko-senjskoj i Međimurskoj do 2,7 posto u Varaždinskoj županiji.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 621,67 tisuća kuna. Slijede poslovni subjekti Varaždinske županije s prosječnim dugom od 442,2 tisuće kuna te Zagrebačke županije s 401,65 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova.

Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 343,75 tisuća kuna, što je za 35,7 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 534,49 tisuća kuna, navode iz Fine.

Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Međimurskoj županiji i iznosi 101,9 tisuća kuna.

U odnosu na stanje od godinu ranije, prosječan je dug povećan jedino u Varaždinskoj županiji (14,8 posto), dok je u svim ostalim smanjen i to od 5,1 posto u Karlovačkoj do 61,4 u Koprivničko-križevačkoj, 62,7 posto u Zadarskoj, 64,5 posto u Šibensko-Kninskoj i 86 posto u Međimurskoj županiji.

Najviše blokiranih poslovnih subjekata u trgovini

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz prerađivačke industrije na koje se na kraju ožujka odnosilo 1,3 milijarde kuna ili 20,5 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i malo s 1,3 milijarde kuna duga i udjelom od 20,4 posto, građevinarstvo sa 1,1 milijardom kuna neizvršenih osnova i udjelom od 16,2 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 600 milijuna kuna duga i udjelom od 8,9 posto.

Podaci Fine pokazuju da je na kraju ožujka najviše blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine - njih 3784. Slijede blokirani u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 3661, građevinarstva s 2254 te prerađivačka industrija s 1971 blokiranim poslovnim subjektom.