Evo koliko Hrvati misle potrošiti na ljetovanje: Je li iznos realan?

Čak 92 posto od ukupnog broja ispitanika planira neko putovanje tijekom ove godine, a 77 posto se odnosi na putovanja unutar Hrvatske. Više od polovice ispitanika namjerava putovati unutar Europe, dok se za avanturu na drugom kontinentu odlučuje svega šest posto ispitanika. Kad je riječ o ljetovanju, svoj odmor u Hrvatskoj planira provesti 70 posto ispitanika, što je na razini prošlogodišnjih rezultata (72 posto), dok ljetovanje izvan Hrvatske zbog povoljnijih cijena preferira sedam posto onih koji neće ljetovati u Hrvatskoj.

Najveća barijera ljetovanju su financije – svaki četvrti ispitanik kao razlog je naveo financijsku nemogućnost, a 15 posto financijsku nesigurnost. Ipak, od onih koji ne planiraju odlazak na more, najviše (37 posto) je onih koji već žive na moru. Privatni smještaj i dalje je najpopularnija opcija (51 posto) što je na razini rezultata zadnjih godina. U vlastitoj vikendici ili kod rodbine i prijatelja odsjesti planira 35 posto građana, za hotel se odlučuje 17 posto, a za kampove četiri posto. 

Planirano prosječno trajanje ljetnog odmora u Hrvatskoj iznosi 9,9 dana. Kraća putovanja, dosedam dana, planira 57 posto ispitanika, češće mladi. Duži ljetni odmori planirani su ako se radi o smještaju u vlastitoj vikendici ili kod prijatelja (14 dana u prosjeku). Ljetovanje duže od 31 dan planira dva posto ispitanika. U hotelima u prosjeku ispitanici ostaju devet dana, a u kampovima deset. Većina planira ljetni odmor s partnerom ili supružnikom (48 posto) ili s članovima obitelji (43 posto). 

FOTO: Press

Dnevna potrošnja ispitanika

Svaki deseti ispitanik na ljetovanje putuje sam. U prosjeku se na ljetnom odmoru planira potrošnja od 1083 eura. Najveći (39 posto) je udio onih koji planiraju potrošiti između 501 i 1000 eura, dok manje od 500 eura troši 30 posto građana. Najviše planiraju potrošiti oni u dobi 40-49 godina. Oni koji planiraju hotelski smještaj, procjenjuju i znatno veće izdatke za ljetni odmor (u prosjeku 1695 eura), naročito oni koji preferiraju smještaj više kategorije. U prosjeku za ljetni odmor se planira potrošnja u visini 88 eura dnevno po osobi.

Za ispitanike koji odsjedaju u hotelima taj iznos raste na 142 eura, u privatnom smještaju 91 eura, dok građani koji odmor provode u kampu ili vlastitom smještaju troše 64, odnosno 54 eura. 29 posto procjenjuje potrošnju do 30 eura, a 27 posto više od sto eura. Veća potrošnja planira se ako se na odmor odlazi s partnerom ili prijateljima (115 eura dnevno), a ako se ide na odmor s obitelji, planirana potrošnja se kreće oko 36 eura dnevno po osobi i ona je manja što je veći broj članova s kojima se planira ljetovati.

"Smještaj prosječnog standarda i cijene bira 71 posto ispitanika, uz prosječnu potrošnju od 1039 eura ili 92 eura po danu, dok se za smještaj više kvalitete uz prosječnu potrošnju od 1600 eura i 122 eura po danu odlučuje njih 29 posto. Ovo ukazuje na koristi za turizam, lokalnu zajednicu i cijelu ekonomiju od unaprjeđenja kvalitete smještaja – veća potrošnja i popunjeni kapaciteti, čak i izvan sezone, recept su za održiviji turizam", izjavila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj te dodala: "Upravo je održivi turizam ono za što se zalažemo kroz naš projekt Uplift, usmjeren na osnaživanje malih poduzetnika u turističkom sektoru. Pružamo im alate i znanja potrebna za jačanje otpornosti i konkurentnosti na tržištu, čime doprinosimo dugoročnom razvoju hrvatskog turizma".

FOTO: Press

Najvažniji je omjer cijene i kvalitete

Prema najnovijem godišnjem izvješću Mastercard Economics Instituta Travel Trends 2024: Breaking Boundaries, turisti sve više preferiraju putovanja izvan ljetne turističke sezone (svibanj-lipanj i rujan-listopad). Natalia Lechmanova, glavna ekonomistica za Europu Mastercard Economics Instituta, istaknula je kako je ta promjena posebno izražena u Hrvatskoj koja s povećanjem od 4,5 postotna boda u broju noćenja izvan ljetne sezone u posljednjem desetljeću drži prvo mjesto u tom pozitivnom trendu među europskim zemljama.

Austrijanci objavili vodič za ljetovanje na Jadranu: Ako nemate za luksuz, jedite u fast foodu

Karticom smještaj plaća 53 posto ispitanika, čime se nastavlja trend pada plaćanja gotovinom započet 2021. godine. Građanima su za odabir destinacije najvažniji omjer cijene i kvalitete smještaja (68 posto), a velik je udio onih koji traže odabir destinacije gdje nema gužvi (41 posto). Na popisu kriterija su, između ostalih, i dobra prometna povezanost, klimatski uvjeti, dobra gastronomska ponuda, raznolika kulturna ponuda i dobar noćni život. Porast cijena općenito i dalje brine naše građane (46 posto ispitanika), ali znatno deset postotnih bodova) manje nego godinu dana ranije. Raste i udio onih koji nemaju briga vezanih uz putovanja.