Evo koje je zahtjeve MMF uputio Hrvatskoj

Misija MMF-a, predvođena Khaledom Sakrom, boravila je u Hrvatskoj i susrela se s ministrom financija Zdravkom Marićem, ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadom Murganić, guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, Povjerenstvom za fiskalnu politiku Sabora te drugim dužnosnicima i predstavnicima poslovne zajednice, sindikata i akademske zajednice.

Nakon susreta, objavili su kako očekuju povećanje rasta hrvatskog BDP-a, ali su istaknulo kako  postoje i pozitivni rizici za projekcije, ali da ravnoteža rizika ima negativan predznak, ponajprije zbog rizika Agrokora i kašnjenja reformi.

"Utjecaj krize Agrokora zasad je pod kontrolom, ali njegovo restrukturiranje i dalje traje, pa bi se još uvijek mogli pojaviti negativni rizici. Ostali negativni rizici uključuju daljnje kašnjenje s provedbom strukturnih i fiskalnih reformi. Predviđa se nastavak smanjenja vanjskog duga, javnog duga i potreba za financiranjem. Međutim, isti će ostati znatni, zbog čega će gospodarstvo i nadalje biti ranjivo prema povećanju globalnih kamatnih stopa", ocjenjuju iz MMF-a.

Članovi Misije predviđaju i da će manjak proračuna opće države u 2017. iznositi približno 0,9 posto BDP-a, ali navode i da je "nužno iskoristiti svaku priliku za racionalizaciju rashoda u preostalom dijelu godine".

Za povećanje rasta hrvatskog gospodarstva i smanjenje javnog duga preporučili su poboljšanje strukture prihoda i rashoda te dodatnim uštedama u proračunu.

Osvrću se i na pitanje poreza na nekretnine, navodeći da bi "suvremen i pravedniji porez na imovinu mogao omogućiti smanjenje poreza koji su manje poticajni za rast". "Suvremen i dobro osmišljen porez na nekretnine, zasnovan na objektivnim kriterijima, bio bi pravedniji i stvorio bi veće prihode u odnosu na postojeću komunalnu naknadu. Tim bi se dodatnim prihodima moglo kompenzirati daljnje smanjenje opterećenja porezom na dohodak, parafiskalnih nameta, pa i PDV-a. Važno je da svako smanjenje poreznih stopa ima neutralan učinak na prihode", drže u MMF-u. 

Reforme državne uprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava

Također su preporučili ograničavanje rasta visoke mase plaća što zahtijeva provedbu reforme državne uprave kojom bi se smanjio broj zaposlenih u javnom sektoru i omogućilo nagrađivanje prema učinku što bi poboljšalo pružanje javnih usluga.

U javnom se sektoru posebno naglašava potreba reformi u zdravstvenom sektoru, kako bi on prestao akumulirati nove i smanjio dospjele neplaćene obveze. Smatraju i da treba povećati doprinose za dopunsko osiguranje i poboljšati njihovo prikupljanje ukidanjem izuzeća, a ističu i da se učinkovitost tog sektora treba unaprijediti smanjenjem velikog broja specijaliziranih centara i centralizacijom nabave.

"Također, treba razmotriti vraćanje zavoda za zdravstveno osiguranje u okvire državne riznice da bi se postigla bolja kontrola nad dospjelim neplaćenim obvezama", preporučuju iz MMF-a.

Ocjenjuju da niti hrvatski mirovinski sustav nije na održivoj putanji te kažu da je i tu nužno provesti ključne reforme da bi se riješile stalno prisutne neravnoteže, posebice postupno povećati dob za umirovljenje i "smanjiti izdašne poticaje za prijevremeno umirovljenje".

Agrokor je poseban problem hrvatskog gospodarstva

Iz MMF-a ističu da bi, "iako je stečajno zakonodavstvo za velika poduzeća poboljšano u sklopu reakcije na krizu Agrokora, bilo korisno identificirati i ukloniti sve preostale manjkavosti koje utječu na korporativno upravljanje, računovodstvene i revizijske standarde te insolventnost i prava vjerovnika".
"U međuvremenu, u cilju ograničavanja izazova vezanih uz Agrokor, važno je nastaviti s napretkom u njegovom restrukturiranju i o tome pravodobno i transparentno obavještavati javnost", drže u MMF-u.

Osvrću se i na pokretanje javne rasprave o prednostima i nedostacima uvođenja eura, navodeći da, "iako bi uvođenje eura eliminiralo sadašnju ograničenu neovisnost monetarne politike", tečajni rizik bi se u velikoj mjeri smanjio, a snizili bi se i transakcijski troškovi.
"Međutim, kako bi se što je više moguće povećale koristi i smanjili rizici od priključivanja valutnoj uniji, ključno je povećati dinamiku i otpornost gospodarstva ubrzanjem strukturnih reformi. Također je nužno brzo smanjiti javni dug da bi se stvorio fiskalni prostor pomoću kojega bi se mogao podupirati rast u budućim razdobljima usporavanja gospodarske aktivnosti", poručuju iz MMF-a.

"Trenutačni uzlet trebalo bi iskoristiti za daljnju provedbu strukturnih reformi. Te se reforme provode sporo, što je najveća prepreka poboljšanju konkurentnosti i povećanju razine dohotka Hrvatske. Kako bi se potaknula ulaganja, uključujući inozemna izravna ulaganja, potencijalni rast i stvaranje radnih mjesta, nužno je smanjiti administrativno opterećenje poslovanja, povećati fleksibilnost tržišta rada, povećati učinkovitost javnog sektora te unaprijediti vlasnička prava i sudske postupke", zaključuje se u izjavi.