Europa bi mogla biti na udaru nove krize: Stručnjaci uočili zabrinjavajuć signal na tržištu

Prema analizi Euronewsa, u cijeloj toj priči jedno je područje ostalo zanemareno - sudbina radnika koja bi mogla biti na udaru jer potresi ekonomskoj stabilnosti EU-a dovode do smanjenja mogućnosti zapošljavanja i oslabljene stabilnosti zapošljavanja. Jedan od pokazatelja zdravlja tržišta rada je stopa pojavljivanja slobodnih radnih mjesta. Kada je puno radnih mjesta na raspolaganju, to je obično znak da su tvrtke spremne zaposliti više ljudi. No, kada se uoči nedostatak novih radnih mjesta, to sugerira da su tvrtke na oprezu.

Ako slobodna radna mjesta rastu dok je nezaposlenost niska, radnici imaju više izbora i veću pregovaračku moć jer je potražnja visoka u odnosu na ponudu. No, u situaciji kada ponuda poslova pada, to je često prvi znak da se tržište rada usporava. Poslodavci općenito pauziraju sa zapošljavanjem mnogo prije nego što počnu otpuštati ljude, zbog čega su stope slobodnih radnih mjesta tako važan rani pokazatelj onoga što dolazi. A upravo sada podaci pokazuju rizike koji su pred nama.

Podaci za prvo tromjesečje koje je Europska komisija objavila u lipnju pokazuju blagi pad stope slobodnih radnih mjesta, koja je u eurozoni iznosila 2,4 posto. To je pad u odnosu na 2,5 posto u posljednjem tromjesečju 2024. Podaci također ukazuju na to da je pandemija koronavirusa imala izraženiji utjecaj na slobodna radna mjesta nego ekonomska kriza 2008. Iako se tržište donekle oporavilo 2021. i 2022., stope slobodnih radnih mjesta sada ponovno padaju, a najveći pad je zabilježen u Njemačkoj, Grčkoj, Austriji i Švedskoj.

FOTO: Duje Klaric / CROPIX / ilustracija

Radnici bi se mogli naći u težoj poziciji

Za radnike to znači da imaju smanjene mogućnosti da promijene posao, smanjene mogućnosti za pregovaranje o većoj plaći i dulje čekanje na ponovni ulazak na tržište ako dobiju otkaz. Ako se pad zabilježen početkom 2025. nastavi, radnici bi se do kraja godine mogli naći u mnogo težoj pregovaračkoj poziciji, navodi Euronews.

Smanjenje prekovremenih sati ili radnog vremena je još jedan važan indikator. Prema Eurostatu, broj odrađenih sati smanjio se za 0,3 posto i u eurozoni i u Europskoj uniji u prvom tromjesečju 2025. u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, broj odrađenih sati povećao se za 0,1 posto u eurozoni i smanjio se za 0,2 posto u EU-u.

Manje sati na poslu ne znači samo više slobodnog vremena. Često znači manju plaću i manje beneficija, posebno za radnike koji su plaćeni po satu. Ako se broj sati nastavi smanjivati, utjecaj će se najbrže osjetiti među kućanstvima s nižim i srednjim prihodima koja su već pritisnuta povećanim troškovima života. Istovremeno, uočeno je i da se europska institucionalna zaštita radnika pogoršava, što je zabrinjavajuće kada se uzmu u obzir ekonomski šokovi koje bi potencijalno mogle uzrokovati carine u budućnosti.

FOTO: Josko Supic / CROPIX / ilustracija

Neizvjesno razdoblje

Indeks radnih prava za 2024. godinu ukazuje na nedostatke u područjima kao što su zaštita od nepravednog otkaza i jednak tretman za nestandardne radnike. Ovi nedostaci znače da čak i u stabilnim ekonomskim razdobljima velike skupine radnika ostaju manje zaštićene od iznenadnog gubitka posla ili pogoršanja uvjeta. Svi ovi spomenuti ekonomski signali sugeriraju da radnici možda imaju manje moći zaštititi se u situaciji kada su im poslovi i prihodi pod pritiskom.

Stigla sjajna vijest za Hrvatsku: Plenković će ovo sigurno nabijati oporbi na nos

Drugim riječima, carine i drugi trgovinski šokovi mogli bi imati puno veći utjecaj i udar 2025. godine jer institucionalne obrane koje su nekada pomagale radnicima da prebrode padove erodiraju. S obzirom na to da su rani znakovi upozorenja već vidljivi, sljedećih nekoliko tromjesečja pokazat će jesu li te promjene privremeni potresi ili početak dublje krize za europsku radnu snagu.